Notisia

"Lori Rekursu Fila ba Baze”: Graduasaun Dahaat IEFS Hamosu Lider Foun ba Komunidade
Featured

"Lori Rekursu Fila ba Baze”: Graduasaun Dahaat IEFS Hamosu Lider Foun ba Komunidade

KDADALAK — Iha Maudiu-Gleno, Ermera, loron 7 Agostu 2026, atmosfera kontente no orgullu nakonu iha serimónia graduasaun dahaat Institute Ekonomia Fulidaidai Slulu (IEFS). Estudante na’in 24 — mane 13 no feto 11 — remata ona viajen aprendizajen durante fulan neen. Maibé, ba sira, graduasaun ne’e la’os pontu ikus. Ne’e mak hahú husi responsabilidade foun: lori fila konesimentu ba baze.

Serimónia ne’e la hanesan graduasaun iha universidade formal. La’os de’it kona-ba sertifikadu, roupa graduasaun ka momentu selebrasaun. Iha IEFS, graduasaun sai símbolu husi prosesu edukasaun popular ne’ebé harii liuhusi solidariedade, aprendizajen koletiva no kompromisu ba mudansa sosial.

Durante fulan neen, estudante sira la aprende de’it teoria no konesimentu tékniku. Sira mós aprende atu haree realidade ho matan kritiku, dezenvolve lideransa no komprende katak konesimentu sei iha valor boot liu bainhira uza atu responde ba nesesidade komunidade.

Graduasaun la’os remata, maibé hahú fali

Diretora Ezekutiva Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI), Marcela Soares, hateten katak graduasaun ne’e tenke haree hanesan etapa foun ida iha prosesu naruk aprendizajen no servisu ba komunidade.

«“Aprendizajen ida ne’e seidauk remata. Graduadu sira tenke kontinua inspira jovem sira seluk no kamponeza sira atu envolve an iha prosesu edukasaun popular hodi hamutuk harii futuru ida ne’ebé diak liu,” dehan Marcela.»

Ba Marcela, edukasaun popular ne’ebé IEFS implementa nu’udar kontinuidade husi prosesu formasaun ne’ebé durante ne’e lao ona iha Munisípiu Ermera. Objetivu boot liu la’os atu halo estudante sira sai matenek mesak, maibé atu halo konesimentu ne’ebé sira hetan bele moris iha realidade komunidade.

Nia esplika katak ezisténsia IEFS no EPA Betano mosu husi esforsu koletivu entre Sentru Estudu da Paz–UNTL, UNAER, KSI no organizasaun parseiru sira seluk. Kolaborasaun ne’e harii espasu aprendizajen ida ne’ebé liga teoria ho realidade povu.

Prinsípiu ne’e reflete klaru iha lema IEFS: “Lori Rekursu Fila ba Baze.”

Lema ne’e lori mensajen simples maibé kle’an: konesimentu, esperiénsia no kapasidade ne’ebé estudante sira hetan durante formasaun labele hela de’it ho sira-nia an. Rekursu hirak ne’e tenke fila ba família, komunidade no sosiedade, hodi kontribui ba dezenvolvimentu ne’ebé justu no sustentavel.

Husi solidariedade internasionál ba forsa komunidade

Country Director APHEDA Timor-Leste, Elisabeth Araújo, konsidera graduasaun dahaat IEFS nu’udar momentu importante ba estudante sira, tanba prepara sira atu asumi papel boot liu iha futuru, partikularmente iha área ekonomia, sosial no dezenvolvimentu komunitáriu.

Nia hateten katak desde 1998, APHEDA servisu hamutuk ho organizasaun sira iha Timor-Leste hodi kontribui ba konstrusaun futuru ida ne’ebé diak liu liuhusi solidariedade internasionál.

Apoiu ne’e mai husi governu, traballadór no uniaun sira iha Austrália ne’ebé fiar katak solidariedade internasionál bele sai instrumentu importante atu promove justisa sosial no igualdade.

Elisabeth hatutan katak APHEDA kontinua servisu hamutuk ho parseiru sira, inklui KSI, Instituto Educação Popular (IEP) no UNAER, atu hametin movimentu uniaun kamponeza, promove soberania ai-han, agrikultura sustentavel no advoga ba mudansa polítika ne’ebé fó benefísiu ba komunidade sira.

Iha prosesu ida ne’e, edukasaun popular iha papel sentrál. La’os de’it atu aumenta konesimentu, maibé atu haforsa konsiénsia sosial, hanoin kritiku no kapasidade povu atu partisipa diretamente iha prosesu mudansa.

Sertifikadu ida, responsabilidade ida

Iha serimónia, estudante graduadu sira hatudu kontente no orgullu ba rezultadu ne’ebé sira konsege. Maibé, iha kotuk sertifikadu ne’ebé sira simu, iha responsabilidade ida ne’ebé boot liu: oinsá transforma aprendizajen ba asaun konkreta.

Ne’e mak espiritu “Lori Rekursu Fila ba Baze”.

Konesimentu kona-ba ekonomia, organizasaun, lideransa, agrikultura, sociedade no dezenvolvimentu tenke fila ba fatin ne’ebé estudante sira mai husi. Iha ne’ebá, sira bele fahe ho jovem seluk, kamponeza, família no lideransa lokál, no uza konesimentu ne’e atu buka solusaun ba problema ne’ebé komunidade hasoru loroloron.

Graduasaun nune’e la’os de’it kona-ba “saida mak hau aprende?”, maibé mós kona-ba “saida mak hau bele halo ho buat ne’ebé hau aprende ona?”

Harii futuru husi baze

Serimónia graduasaun ne’e hetan partisipasaun husi Diretur Edukasaun Munisípiu Ermera, reprezentante PAM Ermera, Sra. Milena Pires no Zacarias Albano, Country Director APHEDA Timor-Leste, reprezentante regional TAPSA Timor-Leste, fasilitador sira, autoridade lokál Suku Fatukeru, reprezentante uniaun agrikultór husi munisípiu neen, no família estudante graduadu sira.

Prezensa husi parte oioin ne’e hatudu katak edukasaun popular la’os responsabilidade instituisaun ida de’it. Nia presiza envolvimentu husi organizasaun sivil, instituisaun edukasaun, movimentu kamponeza, autoridade lokál, parseiru internasionál no, liuliu, komunidade rasik.

Ba graduadu na’in 24, serimónia iha Maudiu-Gleno bele remata iha loron ida. Maibé dalan ne’ebé sira hahú sei kontinua iha suku, to’os, organizasaun, família no komunidade ida-idak.

Tanba iha IEFS, graduasaun la signifika sai husi prosesu aprendizajen. Graduasaun signifika fila ba baze ho rekursu foun, hanoin foun no responsabilidade foun. No husi baze mak mudansa bele hahú. ()**

Related Articles