Notisia

Husi Konflitu ba Lian Kolektivu: KSI Hametin Lideransa Uniaun Agrikultór iha Munisípiu Tolu

Husi Konflitu ba Lian Kolektivu: KSI Hametin Lideransa Uniaun Agrikultór iha Munisípiu Tolu

KDADALAK: Organizasaun agrikultór ne’ebé forte la depende de’it ba númeru membru, maibé mós ba lideransa ne’ebé responsavel, unidade entre membru no kapasidade atu hato’o agrikultór sira nia lian. Ho konviksaun ida-ne’e, Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) fasilita formasaun kona-ba lideransa, rezolusaun konflitu no advokasia ba uniaun agrikultór tolu iha Bobonaro, Liquiça no Viqueque.

Formasaun ne’e envolve Uniaun Agrikultór Munisípiu Bobonaro (UAMB), Movimentu Popular Reforma Agrária Liquiça (MPRA-L) no Uniaun Agrikultór Munisípiu Viqueque (UAMV). Inisiativa ne’e sai nu’udar pasu importante atu hametin uniaun sira nia ezisténsia no hasa’e kapasidade dirijente no membru sira atu lidera organizasaun, jere diferensa no defende direitu agrikultór sira.

Partisipante hamutuk ema na’in 48 mak tuir formasaun ne’e, kompostu husi mane na’in 28 no feto na’in 20. Husi UAMB, partisipa ema na’in 15—mane na’in 8 no feto na’in 7. MPRA-L envolve partisipante na’in 21—mane na’in 13 no feto na’in 8. Enkuantu UAMV envolve ema na’in 12—mane na’in 7 no feto na’in 5.

Leonardo Soares, Pedro Brito Fernandes no Flaviano Martins mak fasilita prosesu formasaun iha uniaun tolu ne’e. Sira introdús konseitu no prátika importante kona-ba lideransa partisipativa, rezolusaun konflitu no advokasia bazeia ba realidade ne’ebé agrikultór no organizasaun sira hasoru iha terenu.

Lideransa ne’ebé rona no envolve membru

Iha sesaun kona-ba lideransa, partisipante sira aprende katak lideransa efetiva la’ós de’it kona-ba fó instrusaun ka foti desizaun mesak. Lideransa ne’ebé di’ak presiza rona membru sira nia hanoin, valoriza sira nia esperiénsia no loke espasu atu ema hotu bele partisipa iha dezenvolvimentu organizasaun.

Abordajen partisipativa ne’e importante atu harii sentimentu pertença no responsabilidade koletiva. Bainhira membru sira sente katak sira nia lian hetan valor, sira sei iha motivasaun boot liu atu partisipa no kontribui ba organizasaun nia sustentabilidade.

Transparénsia, prestasaun konta no responsabilidade organizasionál mós sai tópiku importante iha diskusaun. Elementu hirak ne’e bele aumenta konfiansa entre lideransa no membru sira, prevene sala-entendimentu no ajuda transforma uniaun sai organizasaun ne’ebé forte, demokrátika no sustentável.

Transforma diferensa sai forsa

Konflitu bele mosu iha organizasaun naran de’it, liuliu bainhira iha diferensa opiniaun, interese ka maneira servisu. Maski nune’e, konflitu la tenke nakfilak sai divizaun se organizasaun iha kapasidade atu jere no rezolve problema ho maneira justu no transparente.

Iha sesaun kona-ba rezolusaun konflitu, fasilitadór sira ajuda partisipante sira atu identifika kauza no tipu konflitu ne’ebé bele mosu durante implementasaun atividade ka iha relasaun entre membru sira.

Komunikasaun nakloke, negosiasaun, diálogu no konsensu sai instrumentu importante atu prevene no rezolve konflitu ho dame. Liu husi rona malu no respeita diferensa, membru sira bele buka solusaun ne’ebé simu hamutuk, hamenus tensaun no prevene divizaun iha organizasaun.

Kultura diálogu ne’ebé forte bele transforma diferensa opiniaun sai fonte aprendizajen, no la’ós sai obstákulu. Ho nune’e, uniaun bele hametin unidade, solidariedade no konfiansa entre membru sira, nu’udar baze importante ba organizasaun nia kontinuidade.

Hato’o agrikultór sira nia lian

Iha loron daruak, formasaun kontinua ho sesaun kona-ba advokasia. Fasilitadór sira esplika katak advokasia mak prosesu importante atu lori komunidade rurál sira nia lian ba espasu foti desizaun, hodi garante katak autoridade no instituisaun relevante sira rona no konsidera sira nia direitu, interese no nesesidade.

Advokasia hahú husi kapasidade atu identifika problema sira ne’ebé komunidade hasoru iha nivel lokál no nasionál. Hafoin identifika problema, organizasaun presiza analiza nia kauza, define mudansa ne’ebé hakarak atinji no prepara estratéjia apropriada atu buka solusaun.

Tanba ne’e, dirijente no membru sira presiza dezenvolve abilidade atu halo kampaña, fasilita diálogu, aprezenta evidénsia no harii relasaun ho instituisaun relevante sira. Kapasidade hirak ne’e bele ajuda uniaun influensia polítika públika atu responde di’ak liu ba nesesidade komunidade rurál no setor agrikultura.

Advokasia la’ós responsabilidade lideransa de’it, maibé responsabilidade koletiva membru hotu nian. Ho lian kolektiva ne’ebé forte, uniaun sira bele defende agrikultór nia asesu ba rai, bee, merkadu no rekursu produtivu sira seluk, atu hadi’a kondisaun moris no garante agricultura ne’ebé sustentável iha futuru.

Aprende husi realidade no esperiénsia

Durante formasaun, partisipante sira la rona teoria de’it. Sira mós hala’o diskusaun grupu atu identifika dezafiu, oportunidade no estratéjia ne’ebé sira aplika ona iha sira nia organizasaun no komunidade.

Kada grupu aprezenta rezultadu diskusaun, no partisipante seluk hetan oportunidade atu hato’o pergunta, komentáriu no esperiénsia. Metodolojia partisipativa ne’e kria espasu ba sira atu troka koñesimentu, aprende malu no liga matéria formasaun ho situasaun reál iha terenu.

Maioria partisipante sira avalia katak formasaun ne’e aumenta sira nia komprensaun kona-ba lideransa, rezolusaun konflitu no advokasia.

“Liu husi formasaun ida-ne’e, ami aumenta ami nia koñesimentu kona-ba lideransa, rezolusaun konflitu no advokasia. Koñesimentu hirak ne’e sei ajuda ami hametin organizasaun no defende di’ak liután interese membru sira iha futuru,” partisipante sira hato’o.

Sira mós husu ba KSI atu kontinua organiza formasaun hanesan ne’e ba membru iha nivel baze, atu ema barak liután bele hasa’e sira nia koñesimentu no kapasidade atu organiza, lidera no hametin grupu sira.

Formasaun ne’e la’ós de’it fó koñesimentu foun, maibé mós kuda konfiansa no esperansa katak, ho lideransa ne’ebé demokrátika, konflitu ne’ebé jere ho dame no advokasia ne’ebé forte, uniaun agrikultór sira bele kontinua sai forsa koletiva atu defende direitu no promove dezenvolvimentu rurál iha Timor-Leste. (**)

Related Articles