Notisia

KSI Hasa’e Konsiénsia Komunidade Kona Ba Protesaun Direitu Labarik

KSI Hasa’e Konsiénsia Komunidade Kona Ba Protesaun Direitu Labarik

Iha komunidade rural balu, buat barak ne’ebé afeta labarik sira dala barak konsidera hanesan parte normal husi moris loroloron. Labarik ajuda servisu barak liu, simu tratamentu ne’ebé la apropriadu, ka menus espasu atu ko’alia kona ba sira-nia sentimentu no seguransa. Maibé agora, lian kona ba protesaun direitu labarik hahú sai forte liu iha komunidade sira iha Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça.

Durante loron rua, hahú husi 18 to’o 19 Maiu 2026, organizasaun Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) hala’o atividade sosializasaun politika salva guarda labarik ba komunidade no membru grupu sira iha Aldeia Erito, Suku Gugleur, Aldeia Baiquinlau, Suku Maubaralisa no Suku Vaviquina.

Atividade ne’e la’ós deit fó informasaun. Nia sai mos hanesan espasu ida atu komunidade sira reflete hamutuk kona ba responsabilidade kolektiva atu proteje labarik sira husi violénsia, abuzu, diskriminasaun no neglijénsia.

Iha Aldeia Erito, sosializasaun loron dahuluk lori hamutuk ema na’in 27, kompostu husi mane na’in 15 no feto na’in 12. Atmosfera durante atividade senti moris no interativu. Partisipante sira rona ho atensaun bainhira fasilitadór ko’alia kona ba direitu fundamentál labarik no risku sira ne’ebé bele afeta dezenvolvimentu labarik iha família no komunidade.

Buat ida ne’ebé lori atensaun boot mak diskusaun kona ba pratika ne’ebé durante ne’e konsidera normal, maibé bele prejudika labarik sira. Iha momentu balu, partisipante sira hahú partilla sira-nia esperiénsia rasik no realidade ne’ebé komunidade enfrenta loroloron.

Hafoin remata atividade iha Erito, ekipa KSI kontinua ba Aldeia Baiquinlau, Suku Maubaralisa, atu hala’o sosializasaun ho membru grupu Moris Foun. Partisipante hamutuk ema na’in 15, kompostu husi mane na’in 8 no feto na’in 7, ne’ebé durante ne’e ativa iha atividade ortikultura no dezenvolvimentu komunidade.

Iha loron daruak, atividade ne’e kontinua iha Suku Vaviquina ho membru grupu “Esperansa”, ne’ebé hola parte iha atividade Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA). Iha atividade ida ne’e, maioria partisipante mak feto, hamutuk ema na’in 25, kompostu husi feto na’in 23 no mane na’in 2.

Durante sosializasaun sira, fasilitadór sira esplika kona ba prinsipiu importante iha politika salva guarda labarik, inklui oinsá prevene violénsia, abuzu no neglijénsia hasoru labarik. Diskusaun sira mos enfatiza katak protesaun labarik la’ós responsabilidade inan-aman deit, maibé responsabilidade komunidade tomak.

“Agradese ba KSI ne’ebé fahe ona informasaun kona ba protesaun direitu labarik, tanba durante ne’e komunidade no inan-aman sira iha área rural barak mak menus informasaun kona ba asuntu sira ne’e,” dehan Xefi Aldeia Erito, Marcal dos Santos.

Nia mos hateten katak falta informasaun dala barak halo komunidade la hatene katak atividade fiziku balu ne’ebé envolve labarik sira bele kontra direitu labarik nian.

Liu husi atividade ida ne’e, KSI espera katak komunidade bele aumenta tan koñesimentu no konsiénsia kona ba importánsia protesaun labarik. Organizasaun ne’e mos hakarak asegura katak atividade hotu ne’ebé implementa iha komunidade la fó risku ba seguransa no bem-estar labarik sira.

Rezultadu husi sosializasaun ne’e hatudu mudansa ki’ik maibé importante. Partisipante sira hahú komprende di’ak liu kona ba sira-nia responsabilidade atu proteje labarik sira iha família no ambiente sosial. Membru grupu no lider komunitáriu sira mos kompromete atu hametin ambiente ne’ebé seguru no favorável ba dezenvolvimentu labarik.

Antes ne’e, KSI mos halo ona sosializasaun politika salva guarda labarik ba membru no estrutura Uniaun Agrikultór Covalima (UNARCO), inklui komunidade sira iha Suku Matai, Munisipiu Covalima. Aleinde ne’e, staff KSI sira mos partisipa ona formasaun kona ba politika salva guarda labarik ne’ebé fasilita husi Eduarda M. Gonsalves husi organizasaun Forum Tau Matan.

Ba KSI, protesaun labarik la’ós deit politika ida iha papel. Nia hahú husi konsiénsia komunidade no responsabilidade atu garante katak labarik hotu bele moris ho seguru, dignidade no esperansa ba futuru.

Related Articles