Notisia

Alumni EPA Reforsa Konsolidasaun baze Agrikultores iha Zona Maubisse; ba Rekonstrusaun Soberania Ai-han
Featured

Alumni EPA Reforsa Konsolidasaun baze Agrikultores iha Zona Maubisse; ba Rekonstrusaun Soberania Ai-han

Maubisse, Munisípiu Ainaro | 17–19 Marsu 2026

Repollu no fehuk roupa koko tok Maubisse” - ululuk, repollu no fehuk barak tebes iha Maubisse.

Agora, liafuan ida-ne’e hanesan istória de’it.

Iha loron 17 to’o 19 Marsu 2026, Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) organiza konsolidasaun ida ho agrikultór no komunidade sira iha zona Maubisse. Atividade ida-ne’e la’ós de’it kona-ba organizasaun, maibé mós espasu ba reflesaun, hametin relasaun, no hahú fila fali dezenvolvimentu agrikultura lokál.

Iha prosesu ida-ne’e, alumni husi Eskola Popular Agroekolojia Betano (EPA) la’ós de’it partisipante - sira sai mós motor mudansa iha komunidade.

Hahú husi Baze Komunidade

Konsolidasaun ne’e foka ba baze komunidade tolu:

  • Raimera (Suco Edi)

  • Kartolu (Suco Horaiquik)

  • Rialeku (Suco Maubisse), ne’ebé rekomenda husi movimentu Komite Haut-Sanan

Iha baze sira-ne’e, alumni EPA hamutuk ho KSI reforsa organizasaun agrikultór no partisipasaun komunidade.

Sira-nia envolvimentu lori mensajen importante ida:
joven sira la abandona agrikultura - sira hakarak fila fali no transforma setor ida-ne’e.

Durante tempu naruk, iha narativa ida dominante iha komunidade:

“Bainhira joven sira remata estudu, sira-nia futuru mak iha servisu iha edifísiu, la’ós iha to’os.”

Maibé narativa ida-ne’e, tuir observasaun iha konsolidasaun, mai husi mudansa politika no ekonomia ne’ebé la favorese rejenerasaun agrikultór—inklui politika mobilizasaun laboral ne’ebé halo joven sira sai traballador iha rai seluk no aumenta dependénsia. Konsolidasaun ida-ne’e desafia hanoin ida-ne’e.

Realidade Foun Agrikultura iha Maubisse

Durante diskusaun, komunidade sira identifika situasaun atual:

Maubisse - ne’ebé uluk hanesan sentru produsaun - agora depende boot tebes ba merkadu atu hetan ai-han.

Ai-han hanesan modo mai husi:

  • Hatubuiliko

  • Manufahi

  • To’o Dili

Situasaun ida-ne’e hatudu kontradisaun: Dili, ne’ebé la’ós zona produtiva, sai fatin konsentrasaun ba produtu husi munisípiu hotu no mos husi Indonézia.

Ne’e hatudu katak produsaun lokál iha Maubisse tun, no dependénsia ba merkadu aumenta.

Husi Reflesaun ba Asaun

Konsolidasaun ne’e loke espasu ba reflesaun kritika no desizaun kolektiva.

Komunidade sira identifika dezafiu prinsipál sira:

  • Produsaun ai-han lokál menus no la variadu

  • Dependénsia ba merkadu aumenta

  • Rai agrikola barak abandona

Maibé liu husi ne’e, sira halo kompromisu atu muda situasaun:

  • Serbisu hamutuk iha grupu organizadu

  • Harii no fortalesi baze komunidade

  • Hametin fila fali produsaun lokál no soberania ai-han

Konsolidasaun ne’e involve partisipante 41, feto 25 no mane 16 ne’ebé hatudu partisipasaun forte, liu-liu husi feto sira.

Joven Sira Iha Sentru Mudansa

Aspeitu importante ida husi iniciativa ida-ne’e mak papel alumni EPA.

Sira la’ós de’it simu koñesimentu maibé sira sai fasilitador, organizador no lider iha komunidade.

Sira hatudu katak agrikultura la’ós opsaun ikus maibé futuru ida ne’ebé bele dezenvolve.

Ho apoiu husi KSI no rede alumni, baze tolu iha Maubisse agora sai pontu hahú atu rekonstrui sistema produsaun lokál.

Kapítulu Foun ba Maubisse

Liafuan uluk bele la reflete realidade ohin loron.

Maibé ho organizasaun, reflesaun no lideransa joven sira, Maubisse hahú hakerek istória foun ida - stória kona-ba reziliénsia, koñesimentu lokál no soberania ai-han.

No talvez iha futuru, ema sei bele dehan fali: “Repollu no fehuk roupa koko tok Maubisse.”

Related Articles