KDADALAK: Atividade ortikultura importante tebes iha aspetu ekonomia, saúde no ambiente. Tanba, atividade ne’e bele kontribui ba sustenta moris komunidade no hasa’e rendimentu agrikultór rural sira.
Aliende ne’e, bele sustenta-natureza no promove pratika agrikultura sustentável, hanesan uza adubdu organiku, reutiiliza bee no hadia estrutura rai. Pratika ne'e ajuda prevene erosaun, hadia kualidade rai no redus impaktu negativu ba ambiente.
Iha Timor Leste ejiste ona grupu agrikultór barak ne’ebé durante ne’e hala’o atividade hortikultura. Maioria grupu hirak ne’e hetan apoiu husi governu, ajensia, NGO no balun ejiste husi inisiativa rasik.
Maske nune’e, grupu barak mak enfrenta hela problema bainhira hala’o atividade ortikultura, tanba laiha bee, menus material no susar atu asesu ba markadu. Situasaun ne’e akontese mós ba grupu Kefesing iha aldeia Vatugili, suku Maubaralisa, postu administrativu Maubara, munisipiu Liquiça, ne’ebé lidera husi alumi Eskola Popular Agroekolojia-Betano (EPA Betano), Amelia da Silva. Tanba, inisiu (Juñu 2025) to’o ohin loron sira tenke sosa bee hodi hala’o atividade hortikultura.
“Durante ne’e ami sosa bee husi vizinu hodi uza ba atividade hortikultura. Fofoun kada fulan ami selu $ 15, maibé agora aumenta ona ba $ 20. Bee ne’e ami uza oras haat (4) de’it iha kada loron,” deklara Amelia da Silva bainhira simu material ne’ebé apoiu husi organizasaun Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI), foin lalais.
Maske kada fulan sosa bee hodi hala’o atividade hortikultura, maibé situasaun ne’e la hamate espiritu no vontade membru sira hodi kontinua halo produsaun, tanba sente rejutadu ne’ebé hetan husi fa’an produtu sei bele responde ba bee ne’ebé sira sosa iha kada fulan.
Membru grupu Kefesing hamutuk ema na’in valu (8), kompostu husi feto na’in 7 no mane na’in 1. Rai ne’ebé membru grupu Kefesing uza ba atividade hortikultura ho medida kuaze hetare 1, maibé foin utiliza de’it 70x70 metru kuadradu. Tipu produtu ne’ebé dadaun ne’e sira kuda mak hanesan, modo metan, kanko, tomate, bayam, brokoli, alfase, brinjela, ai-manas no aidila.
Dadaun ne’e membru Kefesing kria ona kantareiru (beden) hamutuk 56 no tuir planu sei aumenta to’o kantareiru 100. Husi total kantareiru ne’e iha ema na’in 2 mak hetan kantareiru 7, na’in 3 hetan kantareiru 5, na’in 2 hetan kantareiru 6 no ema na’in 1 mak hetan kantareiru 4.
“Ha’u kontenti bele hetan oportunidade hodi aprende iha Eskola Popular Agroekolojia Betano, tanba husi ne’ebá mak ha’u hetan esperensia no ohin loron organiza komunidade sira hodi hala’o atividade hortikultura,” dehan alumi Eskola Pupalar Agroekoljia-Betano ne’e.
Rejultadu Ne’ebé Atinje;
Durante organiza malu hodi hala’o atividade ortikultura, membru grupu Kefesing konsege hetan rejultadu produsaun ne’ebé di’ak no lori ba fa’an iha merkadu lokal.
“Ami halo ona koileta ba daruak, depois lori ba fa’an iha merkadu no balun komunidade sira mai sosa rasik iha ne’e. Rejultadu husi fa’an produtu ne’e, agora dadaun ami rai ona osan iha kas grupu nian hamutuk $ 109,” Amelia haktuir.
Osan ne’e membru sira rai iha kada semana bainhira fa’an ninia produtu. Nune’e, kada membru sei rai osan tuir valor ne’ebé termina ona, balun rai $ 1 no balun rai to’o $ 2.50.
Aliende ne’e, membru sira iha obrigasaun rai osan sosial nian kada semana $ 0,25 centavus. Objetivu husi osan sosial ne’e sei utiliza ba nesesidade grupu nian, ezemplu sosa fini, material ortikultura nian, inklui uza ba sosa hahan bainhira akontese enkontru ruma.
“Atividade ne’e ajuda tebes ami tanba bele aumenta rendimentu familia no bele hetan osan oituan hodi responde oan sira nia nesesidade uma laran, inklui selu oan sira nia eskola, nune’e mós bele fó esperansa ba ami hodi hetan moris di’ak,” deklara membru grupu Kefesing Fidelia da Silva.
Dezafiu Iha Implementasaun Atividade;
Limitasaun Asesu ba Bee
Maske bee importante tebes ba atividade hortikultura, maibé realidade hatudu grupu Kefesing hasoru hela difikuldade kona ba bee, entaun sira tenke sosa fali bee husi komunidade. dezafiu ne’e limita sira atu hasa’e produsaun iha kuantidade ne’ebé bo’ot.
Falta Kapasidade Téknika
Membru grupu balun seidauk iha koñesimentu diak kona-ba pratika hortikultura modernu ligadu ho halo planeamentu ba produsaun, uza adubu orgániku, kontrola praga ho meiu natural no maneira estora produtu pós-kolleita.
Susar asesu ba merkadu
Membru grupu sira susar atu lori produtu ba iha merkadu tanba impaktu husi distansia merkadu ne’ebé dook no laiha transporte.
Falta Material no Ekipamentu
Atividade hortikultura sei hala’o ho meiu simples, tanba membru grupu Kefesing enfrenta hela problema menus ekipamentu no seidauk asesu ba material sufisiente hodi apoiu atividade hortikultura nian.
Apoiu KSI ba Grupu Kefesing;
Atu garante ejistensia grupu Kefesing hodi kontinua hala’o atividade hortikultara ba tempu naruk, iha loron 14 Agostu 2025 organizasaun Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) deside fó apoiu ekipamentu no fini ba grupu refere. Ekipamentu ekioamentus hirak ne’e kompostu husi profil 1100 litru unit 1, mangeira rol 1, espire 2, karau dikur 4, kanuru bo’ot 4, enxada 4, gembor 4 no fini modo tipu 7 mak hanesan, brijela, kanko, alfase, aimanas, aidila, brokoli no baria.
Vise Diretur KSI, David Nunes iha ninia intervensaun hateten, hafoin organiza malu hodi hala’o atividade hortikultura, progresu lubuk ida mak grupu Kefesing hatudu ona, tanba ne’e husu ba membru sira atu kontinua halo produsaun hodi ema seluk bele hare, nune’e iha loron ruma bele tulun ita bo’ot sira.
“Ha’u orgullu tebes bainhira mai hare ita bo’ot sira nia rejultadu produsaun. Maske hasoru hela dezafiu kona ba bee, maibé imi nafatin hatudu vontade servisu ne’ebé di’ak no husu nafatin ba ita bo’ot sira atu uza sasan sira ne’e ho responsabilidade, kuidadu halo didiak hodi nune’e bele uza ba tempu naruk,” dehan David Nunes.