Notisia

Konserva Bee Matan Importante ba Futuru Jerasaun 

Konserva Bee Matan Importante ba Futuru Jerasaun 

 

KDADALAK: Konservasaun bee no rai importante tebes ba sustainabilidade moris no dezenvolvimentu komunidade. Tanba, bee no rai nu’udar rekursu naturál ne’ebé fundamentál ba ema nia moris loro-loron, ne’e duni presiza proteje no konserva bee matan sira hodi garante moris di’ak ba jerasaun agora no iha futuru.

Atu hadia asesu bee no prevene akontese krize bee iha futuru, komunidade aldeia Lisa-Lara, suku Gugleur, postu administrativu Maubara, munisipiu Liquiça hamutuk ho Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) hala’o atividade konservasaun bee iha area bee matan Kaviso Vei. 

Atividade konservasaun ne’e hala’o durante loron tolu (3), hahú husi loron 8-11 Jullu 2025. Iha loron dahuluk komunidade sira hala’o uluk atividade kee debu, depois kontinua ba loron daruak nian. Tama ba loron datoluk, komunidade sira desidi fahe ekipa rua (2), ekipa ida hala’o atividade kanalizasaun bee no ekipa ida kontinua finaliza atividade kee debu. 

Objetivu husi atividade ne’e, atu proteje bee, hadia manejamentu bee no aumenta konsiénsia komunidade kona-ba uza bee ho responsabilidade. Atividade ne’e parte husi programa konservasaun rekursu naturál, ne’ebé fó prioridade ba bee, tanba konsidera bee nu’udar rekursu vital ba ema nia moris, agrikultura no saude publiku.

Iha atividade konservasaun ne’e, komunidade sira konsege ke’e debu ho medida naruk 8,20 metru, luan 3,10 metru no ninia klean 80cm, kria satan kadalak, hadia kadoras iha bee matan no kazalizasaun bee. Debu ne’ebé komunidade sira ke’e atu bele armazena udan-been, nune’e udan been sei infiltra tun ba rai okos hodi fó moris ba bee matan sira ne’ebé sempre menus iha tempu bailoron. 

Nune’e mós, iha ativiadade kanalizasaun bee, ekipa servisu KSI hamutuk ho komunidade sira konsege hala’o instalasaun fiu eletrisidade nian no instala poly pipe hodi dada bee husi bee matan Kaviso Vei.to’o iha komunidade sira nia hela fatin kuaze metru 300 resin. 

Fasilitador Filomino Barreto husi KSI hateten, atu hamoris hikas bee matan sira presiza rehabilita debu natural, kria fali debu foun (debu buatan), halo travasaun ba kadalak sira, inklui kuda aihoris, nune’e bele garante sustentabilidade bee ba tempu naruk. 

“Bee mak rekursu naturál ne’ebé importante tebes ba komunidade rural. Ne’e duni, ita presiza estratejia atu proteje no maneja bee ho forma sustentável, se la’e ita bele enfrenta krize bee iha tempu oin,” dehan staff KSI.

Bainhira ita halo konservasaun hodi hamoris fali bee matan sira, konserteza bele ajuda ona komunidade sira fasil asesu ba bee moos, inklui hametin komunidade nia rejilensia hasoru impaktu mudansa klimatika. 

Xefi aldeia Lisa-Lara, Marciano Santana agradese ba KSI ne’ebé tulun ona komunidade Lisa-Lara hodi halo atividade konservasaun ba bee matan inklui halo kanalizasaun bee moos no espera katak iha tempu bailoron bee matan hirak ne’ebé konserva ona sei la maran. 

“Desde tempu portuguesa, indonezia to’o agora susar tebes ba ami hodi asesu bee moos. Bainhira atu kuru bee ami tenke la’o to’o bee matan, maibé agradese ho esforsu tomak KSI nian konsege dada besik bee ba komunidade sira,” dehan xefi aldeia Lisa-Lara. 

Programa konservasaun bee ne’e parte husi esforsu KSI atu apoia komunidade rural, oinsá bele asesu ba bee hodi responde nesesidade loro-loron nian, inklui hala’o atividade hortikultura. Metodu ne’e hanesan edukasaun ida ba komunidade hodi fortalese konsiénsia koletivu kona-ba mudansa klimatika no manejamentu rekursu naturál.

Konservasaun bee no rai presiza hahu husi konsiénsia kolektivu. Ema hotu tenke hola parte oinsá atu proteje no uzu bee no rai ho responsabilidade. Governu, organizasaun no komunidade presiza hamutuk atu implementa lei, politika no edukasaun atu bele uza rekursu naturál sira ho sabiduría no vizaun ba futuru.

Total partisipante ne’ebé hola parte iha atividade ne’e hamutuk ema na’in 26, ne’ebé kompostu husi mane ema na’in 19 no feto na’in 7. 

Material sira ne’ebé uza hodi hala’o atividade konservasaun bee no kanalizasaun bee mak hanesan, ai-suak, kanuru suru rai, enxada, karau dikur, poly pipe, fiu eletrisidade, profil no bomba bee nian. (**)

 

 

 

 

Related Articles