Notisia

Fini Rezisténsia: Iha Eskola Populár ida iha Timor-Leste, Joven Agrikultór Hakerek Futuru Foun
Featured

Fini Rezisténsia: Iha Eskola Populár ida iha Timor-Leste, Joven Agrikultór Hakerek Futuru Foun

GLENO, ERMERA — Iha baraka no tenda simples sira nia okos ne'ebé udan-been nia lian iha zinku kompete ho diskursu sira ne'ebé nakonu ho paixaun, joven na'in 21 ne'ebé uza kamizola verde no salenda mean improvizadu simu diploma sira ne'ebé sei nunka eziste iha sistema formál. Senáriu, iha loron 14 fulan-juñu tinan 2025, marka graduasaun hosi klase pioneiru datolu “Institutu Ekonomia Fulidaidai Slulu (IEFS)”, eskola ida ne'ebé kuda revolusionáriu agroekolojiku sira iha foho sira Timor-Leste nian.

Rai Bokur Nebe krize

Nu’udar Timor-Leste iha dalan sanak istóriku ida ho rezerva petróleu ne’ebé tun, porsentu 70 hosi populasaun dependente ba agrikultura subsisténsia, no porsentu 40 hosi nia juventude dezempregu IEFS mosu nu’udar laboratóriu esperansa nian.

 "Ita-nia joven sira la presiza diploma atu sai funsionáriu. Presiza ferramenta atu transforma realidade sira", dehan diretór institutu ne’e durante nia diskursu hodi repete Paulo Freire iha lian tétum. Modelu Eskola Fulan tolu teoria, fulan rua haklean pratika iha komunidade rural, no fulan ida sistematizasaun ba hakerek relatóriu no ezame final iha ne’ebé hotu-hotu foka ba agroekolojia no ekonomia solidaria".

Abut iha Rezisténsia

Eskola ne'e funsiona tuir prinsípiu subversivu ida:

"Edukasaun la'ós merkadoria ida. Nia maka fini libertasaun nian."

Lokaliza iha Fatuqueru, área rurál ida munisipiu Ermera nian, IEFS rejeita lójika hosi universidade tradisionál sira:

  • La selu propinas: Finansia husi organizasaun solidariedade global sira hanesan APHEDA no CCFD Terre Solidaire.
  • Laiha aula laran: Aula sira hala'o iha plantasaun kafé no sistema agrofloresta sira nia leet.
  • Laiha alienasaun: Projetu finál ida-idak tenke rezolve problema komunidade espesífiku ida.

Sonia de Deus, ho tinan 20, graduada ida, hatudu nia liman-laran ne’ebé mahar no gráfiku produtividade nian: "Iha ha'u nia aldeia, ami hanorin komunidade sira oinsá atu kria adubu ho kafé nia kulit no kria viveirus Ai-oan. Kolleita sira aumenta porsentu la hó venenu sira."

Tempestade Perfeitu

Diskursu ne’e la sees husi krítika ba kontestu timoroan nian:

  • Emerjénsia klimátika: "Bainhira udan, inundasaun. Bainhira para, rai-maran. Ita-nia avó sira la rekoñese ona tempu sira".
  • Paradoksu ekolójiku: Timor hasai 0.02 toneladas/CO2 per kapita (kompara ho 15 toneladas iha EUA), maibé sofre husi tempu ne’ebé estremu.
  • Abandonu istóriku: Orsamentu nasionál 4% de’it maka ba agrikultura.

"Ami ezije katak poluente boot sira selu ba devastasaun ne'ebé sira kauza!" hakilar graduadu ida, hodi hamosu basa-liman entre líder komunitáriu sira no veteranu sira inklui família graduadu sira ne’ebé partisipa iha serimónia nee.

Fini sira futuru nian

Saida maka halo graduadu sira-ne'e diferente?

  1. Literasia ekolojia: Sira domina tékniku sira hanesan polikultura reziliente no kolleita bee.
  2. Arkitetu rede sira: Sira liga produtór sira ba merkadu solidariedade sira liuhosi kooperativa sira.
  3. Defensor kulturál sira: Sira salva fini nativa sira no prátika bei'ala sira nian.

Ba Carlos Sarmento, dirizente husi Uniaun Agrikultór Ermera (UNAER), "Sira maka liña defeza ikus hasoru hamlaha. Bainhira mina-rai hotu, agroekolójista sira maka sei fó han ba nasaun”.

Dezafiu: Kuda Revolusaun sira

Serimónia graduasaun nian remata ho apelu – hiit enxada sira, la'ós kilat: Viva Kamponezes Timor-Leste! Viva rebeliaun fini nian!"

Nu’udar tékniku agroekolójiku foun sira fila ba sira-nia suku no aldeia, sira lori iha sira-nia mosilla la’ós de’it diploma, maibé projetu konkretu: banku fini komunitáriu, planu adaptasaun klimátika, to’os livre husi pestisida no seluk tan.

Iha nasaun ne’ebé labarik 45% sofre malnutrisaun krónika, fini umanu 21 ne’e bele sai kolleita dahuluk ba Timor foun ne’ebé ai-han la’ós mai husi importasaun, maibé soberania iha ai-han.* 

Related Articles