Notisia

Graduasaun Estudante IEFS Importante ba Jornada Edukasaun Popular iha TL

Graduasaun Estudante IEFS Importante ba Jornada Edukasaun Popular iha TL

KDADALAK: Iha meiu dezenvolvimentu ne’ebé la inklusivu no realidade sosial-ekonómika ne’ebé halo ema barak seidauk sente mudansa iha sira nia moris, edukasaun popular sai hanesan alternativu atu fó poder ba komunidade rural sira hodi aprende, nune’e bele hamosu konsiénsia kritiku kona-ba situasaun opresivu atu bele hetan mudansa sosial ida ne’ebé justu.

Reprezentante Diretora Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI), Jenito Santana iha ninia intervensaun hateten, sente orgullu no hato’o solidaridade kleen ba estudante Institutu Ekonomia Fulidaidai Slulu (IEFS) ne’ebé halo graduasaun, tanba konsidera serimonia ida ne’e importante tebes ba jornada edukasaun popular iha Timor-Leste, liu-liu iha era ukun rasik an. 

Espasu edukasaun popular ne’ebé mak ohin loron ita iha, refleta duni ba buat ne’ebé ita bolu aprendizajen koletivu, forsa komunidade ninian, inklui fahe vizaun ida ne’ebé forte ba iha sustentabilidade.

“Ita bo’ot sira nia graduasaun la’os ho sertifikadu de’it, maibé lori ho matenek, koñesimentu, esperansa no solidaridade ba povu no komunidade sira iha baze. Graduasaun ne’e mai ho kolaborasaun ida ne’ebé metin tebes entre parseiro hotu-hotu, tanba mai ho valor solidardade no servisu hamutuk ne’ebé la hare ba kestaun osan, maibe oinsá mak bele tau forsa hamutuk hodi lori mudansa ba oin,” informa Jenito Santana iha serimonia graduasaun popular datoluk ho tema “haburas koñesientu no kuda esperansa.”

Aliende ne’e, luta ba transformasaun ida ne’ebé ho baze forte ba agroekolojia, ho baze ida ne’ebé forte ba iha ekonomia solidariu, kooperativa hodi lori dezenvolvimentu ida ne’ebé mais sustentavel liu tan ba futuru.

Parabens ba ita bo’ot sira, liu-liu kolega sira IEFS, maske iha situasaun ida ne’ebé defisil tebes,maibé ita bo’ot sira nia korajen, komitmentu no didikasaun tomak kontinua forsa nafatin no hamriik hodi lori vizaun edukasaun popular ba futuru. 

Ida ne’e la fasil, kolega sira dala ruma mai hanorin ho kabun mamuk, uza transporte rasik, tanba komitmentu ida ne’ebé bo’ot tebes. Ita bo’ot sira nia didikasaun uniku tebes no hatudu duni ezemplar katak, servisu hamutuk ida ne’e la’os hare ba material de’it, maibé presiza ema sira ne’ebé iha vizaun no komitmentu atu lori dezenvolvimentu ida mais forte no di’ak liu tan.

Estudante graduadu sira nu’udar heroi foun ne’ebé sei lori transformasaun sosial ba iha komunidade, lori esperansa foun no rekursu fila ba baze hodi tulun inan-aman sira.

Entertantu koordenador regional APHEDA, Holly Fingland iha ninia intervensaun hateten, loron ne’e momentum espesial ba estudante IEFS na’in 21 ne’ebé selebra sira nia graduasaun, tanba bele hola papel importante iha futuru hodi toma responsavel ba asuntu ekonomia, sosial no partikularmente ba komunidade sira.

Hanesan reprezentante Uniaun Aid Abroad-APHEDA ne’ebé hare liu ba justisa global nian husi organizasaun sira hotu iha mundial no organizasaun sira Australia sente kontenti hare graduadu feto sira iha ne’e.

Nia haktuir, iha tinan 1998 APHEDA rasik halo parseiru ho organizasaun lokal sira iha Timor-Leste hodi organiza oinsá bele hari futuru ida di’ak ba Timor Leste. Fundus hirak ne’e apoiu husi Governu, traballadór no uniaun sira hotu iha Ausatralia, tanba sira fiar katak apoiu hirak ne’e sei hare liu ba iha asuntu solidaridade internasional no kria justisa ida ne’ebé justu no igualitariu.

APHEDA mós servisu hamutuk ho parseiru lokal sira hanesan KSI, IEP no UNAER hodi foka liu ba hametin luta uniaun kamponeza sira, oinsá bele atinje soberania aihan, agrikultura sustentavel no hare ba politika transformasaun iha komunidade sira. Aliende ne’e, bele servisu hamutuk ho uniaun sira atu fahe hanoin no suporta malu hodi halo advokasia ba kondisaun politika sira hotu.

APHEDA iha komitmentu as atu promove edukasaun popular ne’ebé inisia husi IEFS rasik, nune’e bele hanorin metodu no tekniku ba kaponeza sira, haforsa hanoin ne’ebé mak kritiku hodi hare ba kestaun solidaridade, konsensia sosial no justisa sosial, liu-liu kona ba asuntu ekonomia hodi nune’e bele hare ba justisa ne’ebé sustentavel.

Hafoin Timor Leste hetan ninia independensia, IEFS hanoin katak presiza hatur fali modelu edukasaun popular hodi kontinua luta ba justisa sosial, ki’ak no destroisaun ba envairamentu sira, nune’e jerasaun tuir mai bele mantein luta ida ne’e hodi garante sustentabilidade ba komunidade sira.

Momentum ida ne’e importante ba graduadu sira hodi hola parte iha movimentu ne’ebé mak luan, nune’e bele hare ba asaun koletivu no asaun sosial sira hodi ajuda fó solusaun ba dezafiu sira ne’ebé sei mosu mai iha futuru.

Dezafiu barak ne’ebé ita boot sira ultrapasa ona, maibé nafatin prontu hodi gaiña abilidade inovativu hodi hatan ba kontribuiaun, liu-liu ba solidaridade, ekonomia no tau ema ho planeta mak importante.

Husu ba graduadu sira tenke lori buat ne’ebé ita bo’ot sira aprende iha teoria no pratika ba komunidade, la’os hanoin de’it oinsá atu koilleta produtu, maibé presiza ajuda hodi fó modelu ekonomia ida ne’ebé mak bele tulun malu.

APHEDA sente orgullu servisu hamutuk ho ita bo’ot sira no iha komitmentu atu kontinua suporta ita bo’ot sira ho forsa koletivu husi uniaun ba komunidade sira, maske ida ne’e sai hanesan dezafiu ida, maibé nafatin korazen, reziliente no hatudu ita bo’ot sira nia kreativade.

Bainhira ita bo’ot sira sai husi ne’e, la’os de’it sai hanesan kamponza ka to’os na’in, maibé ita boot sira mós sai hanesan futuru ida ne’ebé mak haforsa unidade iha sosiedade.

“Parabens ba imi hotu, tanba ho imi nia didikasaun tomak mak ohin buat hotu akontese, ne’e duni ha’u hakarak hare ba impaktu sira ne’ebé sei akontese iha futuru mai.”

Serimonia graduasaun estudante IEFS ne’ebé realiza iha Maudiu, Suku Fatuquero, Munisipiu Ermera, loron 14 Juñu 2025, partisipa husi Sekretariu Estadu Kooperativa, Arsenio Pereira da Silva, koordenador regional APHEDA, Holly Fingland, Sekretariu Jeral Uniaun Traballadór Australia do Súl, koordenador regional TAPSA, reprezentante Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, organizasaun sosiedade sivil, direjente uniaun agrikultór munispiu Manufahi, Covalima, Bobonaro, Viqueque, organizasaun movimentu sira, autoridade komunitariu suku Fatuquero, komunidade no familia graduadu sira.

Molok to’o serimonia graduasaun, atividade ne’ebé hala’o durante loron rua nia laran mak hanesan, kalan kultural, konsertu popular no feira popular. (**)

 

Related Articles