Betano, 15 Novembru 2024 – Okaziaun importante ida marka kompleta ba viajen inspiradora ida ohin, bainhira estudante na'in 42 gradua hosi Eskola Popular Agroecologia (EPA)-Betano no Institutu Ekonomia Fulidaidai-Slulu ( IEFS) Ermera. Eventu ne’ebé hala’o iha Betano, selebra dedikasaun no serbisu maka’as husi estudante sira ne’ebé komprometidu atu avansa agrikultura sustentável no ekonomia Solidaria iha Timor-Leste.
Graduadu sira, ne'ebé mai hosi baze komunidade iha munisipiu 7 (Ainaro, bobonaro, covalima, Ermera, Liquisa, manufahi no Viqueque), ho susesu kompleta programa formasaun rigorozu sira ne'ebé dezeña atu promove prátika agroekolojia sira. Programa sira-ne'e fó énfaze ba téknika sira agrikultura nian ne'ebé sustentável, konservasaun ambientál, no modelu ekonómiku sira ne'ebé orienta hosi komunidade, hodi fó kbiit ba indivíduu sira atu harii meius subsisténsia ne'ebé reziliente no sustentável.
Ko'alia iha serimónia, reprezentante sira hosi EPA no IEFS elojia estudante sira-nia kompromisu atu halo diferensa. “Ohin loron, graduadu sira enkarna prinsípiu sira agroekolojia nian—halo balansu entre nesesidade sira ambiente nian, ekonomia no sosiedade nian. Sira nia servisu sei kontribui ba hadi'a sistema ai-han lokál sira no hametin reziliénsia komunidade nian hasoru dezafiu klimátiku sira,” dehan koordenador Eskola, Leo Soares.
Serimónia graduasaun ne’e hatudu diskursu husi fasilitadór programa, reprezentante governu-diresaun Edukasaun Munisipal Manufahi no lider lokál sira (xefe suku Betano), Reprezentante Uniaun sira (KNRA) inklui husi estudante sira ne’ebé destaka importánsia husi edukasaun iha agroekolojia no ekonomia solidaria ba dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian. Eventu ne'e inklui mós espozisaun sira ne'ebé hatudu projetu estudante sira nian, inklui modelu agrikultura inovativu sira no hatudu produtu orgániku sira, ne'ebé reflete aplikasaun prátika hosi sira nia formasaun, aprezentasaun kultural, teatru, poezia no konviviu popular hamutuk ho komunidade sira.
Entre graduadu na'in 42, na'in 27 maka feto no mane 14, ne'ebé subliña papél krítiku hosi inkluzaun jéneru nian iha harii sistema agríkola sustentável sira. “Abilidade sira ne'ebé ami hetan la'ós de'it ba ami nu'udar ema ida-idak maibé ba ami nia komunidade sira. Ami prontu atu aplika saida maka ami aprende ona hodi hadi'a ami nia rai, ami nia ai-han, no ami nia futuru,” fahe Rosalia, graduadu ida iha nia diskursu.
Graduasaun ne’e marka signifikativu ida ba instituisaun rua ne’e, ne’ebé sai importante liu hodi avansa edukasaun agroekolojia no ekonomia solidaria iha Timor-Leste. Ho sira nia formasaun kompletu, graduadu sira sei kontribui ba sira nia komunidade sira nu'udar líder, formadór, no pratikante sira agrikultura sustentável nian no promotor ekonomia solidaria iha baze.
Bainhira sira hahú kapítulu foun ida-ne’e, graduadu na’in 43 ne’e reprezenta esperansa no determinasaun ba futuru ida ne’ebé sustentável no ekuitativu liu ba Timor-Leste.