KDADALAK: Hametin Rezilensia no Inkluizaun Iha Komunidade (HAMRIIK) nu’udar programa ida ne’ebé apoiu husi parseria Nova Zelandia, Oxfam Aotearoa no Oxfam iha Timor-Leste ho durasaun tempu tinan rua (Abril 2024-Marsu 2026).
Objetivu husi programa ne’e, atu hametin reziliensia uma-kain rurál vulneravel sira iha Munisipiu Liquiça no Oekusse ba impaktu husi mudansa klimátika, liu husi uza métodu transformativu, jéneru no inkluzaun hodi suporta no haforsa ema sira ne'ebé afetadu husi mudansa klimátika, nune’e promove asaun ba mudansa klimátika ne'ebé ekuitativu liu.
Programa ne’e sei implementa husi organizasaun lokal neen (6) mak hanesan, Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI), AFFOS, BIFANO, MANEO, PARMATIL no RHTO. Organizasaun ida-idak sei implementa tuir ninia area tarjetu, ezemplu KSI ninia area intervensaun iha munisipiu Liquiça, postu administrativu Maubara, suku Maubaralisa kompostu husi aldeia lima (5) no suku Guguleur kompostu husi aldeia lima (5).
Rejultadu ne’ebé sei atinje husi programa ne’e mak hanesan, komunidade no uma-kain sira, inklui feto no ema ho defisiénsia sira hadi'a ona prátika seguransa bee no ai-han, organizasaun parseiru sira bele fornese programa adaptasaun ba mudansa klimátika ho komunidade sira ne'ebé transforma jéneru no inkluzivu.
Rezultadu seluk, feto no ema ho defisiénsia sira iha konfiansa no abilidade atu fahe sira-nia hanoin no nesesidade relasiona ho adaptasaun ba mudansa klimátika iha uma-kain no komunidade, inklui feto no ema ho defisiénsia sira bele hato’o sira nia lian relasiona ho adaptasaun ba mudansa klimátika iha nivel hotu-hotu, tantu iha nivel uma-kain, komunidade no governu.
Relasiona ho asuntu ne’e, iha loron 17-18 Setembru 2024, ekipa servisu organizasaun KSI hala’o ona sosializasaun hodi introdus programa HAMRIIK ba autoridade lokal no komunidade suku Maubalisa.
Atividade sosializasaun ne’e partisipa husi xefi suku Maubalisa, xefi aldeia lima iha suku Maubaralisa, delegadu no delagada, lia nain, veteranus, Diretur Dezastre Naturais Munispiu Liuiça, reprezentante Diretur Agrikultura Munisipiu Liquiça, reprejentante Servisu Protesaun Sivil Munisipiu Liquiça, reprezentante Administradór Postu Administrativu (APA) Maubara, inklui komunidade aldeia lima iha suku Maubaralisa.
Hafoin remata sosializa programa HAMRIIK, iha loron tuir mai ekipa servisu KSI kontinua hala’o kampaiña hodi fahe informasaun kona ba impaktu husi mudansa klimatika, inklui distribui brosuras no poster mudansa klimatika nian ba autoridade lokal no komunidade suku Maubaralisa.
Programa Manager KSI, Pedro Brito Fernandes iha ninia intervensaun hateten, objetivu husi atividade ne’e atu introdus programa HAMRIIK ba autoridade lokal no komunidade suku Maubaralisa, tanba dadaun ne’e KSI servisu hamutuk ho parsero Oxfam atu implementa atividade sira ne’ebé bele tulun komunidade rural sira hodi hadia sira nia vida moris, nune’e bele hametin reziliensia grupu vulneravel sira.
Aleinde ne’e hala’o mós kampaiña hodi fahe informasaun kona-ba impaktu husi mudansa klimatika, tanba dadaun ne’e komunidade barak mak enfrenta hela problema menus produsaun tanba udan mai la tuir nia tempu, iha fatin balun komunidade sira susar atu asesu ba bee moos tanba bee maran, komunidade barak kontinua halo toos muda ba mai hodi tesi ai horis sira ne’ebé mak asegura bee matan sira, peste estraga komunidade nia toos, anin ne’ebé ho velosidade bo’ot fó ameasa ba komunidade sira nia hela fatin, rai monu hodi estraga komunidade sira nia produsaun, hirak ne’e hotu akontese tanba impaktu husi mudansa klimatika.
“Nune’e, importante tebes mai fahe informasaun ba komunidade sira oinsá bele servisu hamutuk hodi halo prevensaun liu husi implementa atividade sira mak hanesan, pratika konservasaun bee no rai, kria gabion lokal, produs fertilizador orgániku no pestisida organiku, kria banku fini no fatin rai aihan ba tempu naruk, re-organiza pratika halo to’os konvensional ba pratika ho modelu agrikultura integradu no organiku, inklui hala’o atividade hortikultura no seluk tan”. Tenik Pedro.
Iha suku Maubaralisa total partisipante ne’ebé marka prezensa iha atividade sosializasaun programa HAMRIIK no kampaña ba impaktu mudansa klimatika nian hamutuk ema na’in 26, ne’ebé kompostu husi feto na’in 8 no mane na’in 18. Nune'e mos Iha suku Guguleur hamutuk ema na’in 26 mak partisipa, kompostu husi feto ema na’in 4 no mane na’in 22.
Atividade hanesan hala’o mos iha Suku Guguleur durante loron rua (2), hahú husi 23-24 Setembru 2024. Iha loron 23, ekipa servisu KSI hala’o sosializasaun hodi introdus programa HAMRIIK ba autoridade lokal no komunidade suku Guguleur, nune’e mós iha loron 24 ekipa KSI kontinua hala’o kampaiña fahe informasaun kona ba impaktu mudansa klimatika nian liu husi distribui brosure no poster.
Reprezentante Administrador Postu Administrativu (APA) Maubara, Carolino da C.Soares iha ninia intervensaun husu ba komunidade suku Maubaralisa no Guguleur kontinua koopera no servisu hamutuk ho organizasaun KSI hodi implementa atividade sira ne’ebé planeia ona, nune’e bele halo dezenvolvimentu iha suku.
Dadaun ne’e ita hasoru hela risku ba mudansa klimatika, ne’e duni husu ba partisipante sira aproveita oportunidade ida ne’e hodi rona informasaun ne’ebé orador sira hato’o ligadu ho impaktu mudansa klimatika nian.
Iha sorin seluk, Diretur Dezestre Naturais Munisipiu Liquiça, Crisanto A.Boici hateten, programa ne’e di’ak tebes ne’e duni presiza partisipasaun komunidade nian hodi servisu hamutuk atu implementa atividade hirak ne’e, liu-liu ligadu ho asaun sira hala’o prevensaun no adaptasaun ba impaktu husi mudansa klimatika.
“Agradese ba KSI tanba implementa ona atividade lubun ida hodi tulun komunidade sira iha suku Maubaralisa no Guguleur, inklui estabelese ona estrutura Konsellu Jestaun Dezastre Suku (KJDS), tanba ida ne’e bele ajuda ona governu lokal iha prosesu foti dadus ka informasaun ruma bainhira akontese dezastre ruma iha suku laran,” informa Diretur ne’e.
Durante sosializa programa HAMRIIK no fahe informasaun kona ba impaktu husi mudansa kliamtika nian iha suku Maubaralisa no Gugulreur, perguntas no rekomendasaun lubuk ida mak partisipante sira hato’o ba parte KSI, reprezentante APA Maubara no Diretur Dezastre Munisipiu Liquiça hodi tau iha konsiderasaun bainhira atu implementa atividade hirak ne’e.
Prezensa KSI iha suku Maubaralisa no Guguleur la’os ona buat foun, tanba antes ne’e KSI implementa ona atividade balun iha suku rua ne’e liu husi programa DRP-AHP, HAKBIIT, Bilateral no programa El-Nino nian. Atividade hirak ne’e mak hanesan, estabelese Konsellu Jestaun Dezastre Suku (KJDS), hala’o Planu Asaun Suku (PAK), hala’o identifikasaun ba Rekursu Suku, kria grupu hodi Rai Osan ba Mudansan (ROMANSA), kria teras ring hodi hala’o atividade hortikultura, konservasan bee, kria travasaun, kria gabion lokal no atividade sosial seluk tan. (**)