KDADALAK - Problema agraria iha Timor-Leste sei kompleksu tebes. Hamosu dezentendimentu estruturál dominasaun rai, liuliu ba sistema distribuisaun formál (na’in) no distribuisaun efetivu (direitu uzu) ne’ebé hafalun hahalok injustisa.
Iha Governu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP), iha tinan 2012, Ministériu Justisa (MJ) halo ona konsultasaun públiku ba ezbosu Lei Rai, ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasionál, maibé lei ne’e hetan veta iha mandatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta nian.
Prezidente Ramos Horta deside la promulga Lei Rai ne’e (20 Maiu 2012), tanba iha indikasaun Lei Rai ne’e la fó espasu ba povu ki’ik sira atu sai na’in ba rai.
Mosu pro-kontra iha momentu ne’ebá, maibé desizaun Xefe Estadu ne’e hetan apoia másimu husi sosiedade sivíl, liuliu Rede Ba Rai ho nia aliadu sira. Sosiedade sivíl nota katak, Lei Rai ne’e laiha mudansa signifikativu no laiha definisaun klaru kona-ba rai. Laiha mekanizmu distribuisaun rai ne’ebé justu ba ema hotu.
Ezbosu lei ne’e fó nafatin rekoñesimentu ba dokumentu anteriór (sertifikadu Indonézia no Portugál), hanesan baze legál ba sidadaun ida atu hetan títulu nu’udár na’in ba rai. Nune’e, la define mekanizmu atu proteje direitu povu nian ba rai kulturál no rai komunitária, ne’ebé koloniál no invazór sira hadau husi povu iha tempu okupasaun.
Ho situasaun ne’e, organizasaun Rede Ba Rai ho nia aliadu sira kompostu husi Hasatil, Mokatil, FMTL, FORAM, UNAER, MPRA, Movimentu Permanente ba Reformasaun Agraria Munisípiu Likisá, Manufahi, Covalima, Oekusi no organizasaun sira ne'ebé hamahon an FONGTIL, organiza advokasia konjuntu liu husi atividade marxa nasionál ba reformasaun agraria, iha Kapitál Dili.
Atividade ne’e, koinsidente ho komemorasaun Loron Mundiál Direitus Umanus, iha 10 Dezembru 2014. Asaun ne’e, kontinuasaun husi atividade advokasia hodi fanu Timor-oan tomak, liuliu ukun na’in sira, atu tau atensaun ba povu ki’ik sira nia direitu ba rai ne’ebé ema hadau no ignora iha tempu koloniál.
Partisipante iha atividade ne’e kuaze ema rihun ida-resin (+1.000). “Ezijénsia Kamponezes Kona-ba Reforma Agraria” ne’e mak liafuan ne’ebé hakerek iha spanduk manifestante sira, bainhira halo marxa dame ne’e. Sira mós fahe broxura no sticker ne’ebé hakerek preokupasaun sira nia ba polítika reforma agraria.
Advokasia konjuntu ne’e, nu’udár momentu importante ba kamponezes tomak, hodi hato’o injustisa ne’ebé sira hasoru. Nune’e, hala’o mós kampaña nasionál kona-ba reformasaun agraria. Fó hanoin ba órgaun Soberanu hotu-hotu, liuliu Parlamentu Nasionál, hodi fó importánsia ba preokupasaun povu nian ba direitu hetan rai no uma (hela fatin).
Ezijénsia seluk, atu fanu órgaun soberania estadu, liuliu órgaun lejizlatura hodi define polítika nasionál kona-ba rai nu’udár mata dalan hodi dezenvolve Lei Rai. Nune’e, fó hanoin ba ajénsia dezenvolvimentu hotu-hotu atu respeita prinsípiu komum (The Principle of Common), liu-liu prinsípiu jerál direitu umanu nian. Espetativa husi atividade marxa ne’e, atu hetan rezultadu advokasia nasionál ne’ebé hamosu debate krítiku kona-ba polítika nasionál rai nian.
Dokumentu hotu-hotu ne’ebé prodús husi atividade advokasia konjuntu ne’e, sei hato’o ba órgaun soberanu sira hodi bele hetan resposta pozitivu ba ezijénsia no preokupasaun hotu ne'ebé kamponés sira hato’o, hodi hasa’e koñesimentu públiku nian kona-ba utilizasaun rai tuir ninia funsaun no respeita valór kulturál rai doben Timor-Leste.
Bazeia ba data estatístiku, Timor-Leste nia luan 14.918,86 km2, fisiografikamente kuaze 75% rai foho no 25% rai tetuk. Nune’e, Populasaun Timor-Leste maioria moris husi vida agrikultór ho totál (75%).
Haree ba estatístika persentajen vida moris povu nian, iha poténsia boot hamosu konflitu iha futuru. Modelu dezenvolvimentu ne'ebé hahú industrializa rai produtivu, sei diminui povu kamponezes sira nia direitu ba rai produtivu sira.
Atu defende direitu kamponezes kona-ba rai produtivu tenke asegura no garante polítika nasionál ba rai ne’ebé favorese ba povu kamponezes sira, hodi nune’e sira bele asesu no utiliza produsaun ne’ebé natoon ba povu Timor-Leste.
Modelu dezenvolvimentu kapitalizmu, espesífiku polítika neoliberál, hahú domina daudauk. Dominasaun rekursu naturais no riku-soin seluk sai obstákulu ba progresu dezenvolvimentu produtividade materiál konsumu doméstika. Tan ne’e, importante tebes no urjentemente tenke hala’o nasionalizasaun ba riku soin nasaun Timor-Leste nian.
Iha siklu ne’e, kompañia trans-nasionál, liuliu instituisaun ekonomia sira ne’ebé baze iha nasaun dezenvolvidu sira, hahú domina ona ekonomia nasionál. Halo esploitasaun ba traballadór, estraksaun ba rekursu naturais no minerais, inklui halo espekulasaun no manipulasaun ba lukru. Nune’e, hafraku polítika no sistema Estadu RDTL nian hodi kontrola riku-soin Timor nian.
Korredór ne’e, sei lori povu Timor ba enfrenta situasaun kiak no mukit iha futuru, dezentendimentu sosiál, lakon rai no hela fatin, kondisaun servisu ne’ebé iha risku laran, dezempregu aas, eviksaun forsada, degradasaun ambientál no krize ai-han. Kondisaun hanesan ne’e sei hamosu esploitasaun no violasaun direitu umanu.
Situasaun ne’e halo Timor-oan tomak, liuliu povu ki’ik no kiak sira hahú sente ona injustisa. Tanba ne’e, sira (povu) ezije ba Governu no komunidade internasionál atu fixa kometimentu no alvu ne’ebé forte, haktuir ba prinsípiu komún (The Principle of Common).
Relasiona ho situasaun ne’e, Movimentu Sindikatu Agrikultór, Traballadór, Organizasaun Naun - Governamentál, Universitáriu, Juventude feto no mane ho instituisaun sosiais hotu, ne’ebé iha kometimentu atu la’o tuir korredór foun ba futuru ne’ebé ema hotu hakarak, kontinua ezije polítika reforma agraria sai prioridade aas liu iha interese komum, duke grupu elite ne’ebé ki'ikoan. Futuru ida ne’ebé nakonu nesesidade no direitu hanesan ba povu tomak, futuru ne’ebé Maubere-oan la sai atan iha nia rain rasik, futuru ne’ebé ema hotu iha direitu hanesan ba rai no hela fatin.
Objetivu Polítika Reforma Agraria
Polítika reformasaun agraria ho objetivu atu proteje direitu agrikultór, traballadór hodi garante asesu demokrátiku ba rai, rekursu bee, fini, inklui rekursu finanseiru no infraestrutura ne’ebé adekuadu.
Atu garantia kamponezes nia direitu hodi hetan rai ne’ebé justu, tenke liu husi dalan reforma agraria. Hodi nune’e, bele hasa’e produsaun agríkola, hametin ekonomia povu no ekonomia nasionál ne’ebé sustentável.
Presiza define hodi hatuur polítika nasionál ba rai ne’ebé sadere ba prinsipiu justisa sosiál no ekonomia, liu husi reformasaun agraria iha Timor Leste. Nune’e mós, halakon sistema no korrente okupasaun rai koloniál nian hodi prevene labele akontese konflitu rai iha futuru.
Sistema okupasaun rai husi tempu koloniál nian tenke hakotu no halo mudansa ba estrutura, hodi bele garante ema hotu hetan direitu ba rai ne’ebé hanesan. Hametin podér povu ba rai no hamenus konflitu kona-ba rai nian.
Alende ne’e, garante distribuisaun rai ne’ebé justu ba kamponezes sira, hodi halo produsaun agrikultura nian liu husi dalan legál, para bele asesu ba rai produtivu no rai plantasaun kafé nian.
Proteje direitu agrikultór, traballadór ba kontrola no utiliza setór produtivu, hahú husi produsaun, distribuisaun ba merkadu no determinasaun ba folin produsaun. Liu husi distribuisaun rai ne’ebé justu, enkoraja partisipasaun ativu kamponés sira iha prosesu dezenvolvimentu hodi hasa’e ekonomia povu.
Rai la’ós de’it nu’udár komoditi ba akumulasaun kapitál, maibé sai instrumentu atu halo produsaun agríkola hodi garante soberania ai-han ba povu iha laran. Garante asesu demokrátiku oportunidade ekonómiku ba povu tomak, liu-liu polítika protesaun ba empreza ki’ik no kooperativa sira.
Kria Polítika Nasionalizasaun ba riku-soin Timor nian no uza boot liu hodi benefisia moris di’ak ba povu, hametin soberania nasionál bazeia ba Konstituisaun RDTL Artigu 139 kona-ba rekursu naturais sira.
Promove Soberania Ai-han
Estadu Timor-Leste presiza tebes kria polítika nasionál kona-ba soberania ai-han, hodi bele garante sustentabilidade seguransa ai-han iha rai laran no halakon dependénsia ai-han importasaun husi rai li’ur, inklui polítika investimentu sosiál-ekonomia.
Apoiu agrikultór ki’ik sira, produtór feto no mane no traballadór, liu husi asesu ba rekursu rai, bee no fini, tanba ne’e nu’udar instrumentu hodi hasa’e no hametin ekonomia povu, no mós implementa polítika protesionizmu hodi proteje no promove folin produtu povu nian nu’udár meius hodi dezenvolve produtu nasionál Timor nian ba kompete no asesivel iha merkadu doméstiku.
Direitu povu ba hahán nu’udár direitu umanu, tan ne’e labele tau ai-han hanesan komoditi ba komersializasaun hodi buka lukru. Maibé, tenke garante ema hotu nia direitu hodi asesu ba ai-han ne’ebé saudavel no sustentável, ne’ebé prodús rasik husi povu kamponés sira.
Loke indústria nasionál ba produtu primadona Timor nian hanesan kafé no seluk tan, tenke jere diretamente husi empreza públiku hodi loke kampu servisu ba juventude kamponés sira hodi hamenus númeru dezempregu no hasae ekonomia povu iha rai laran.
Promove Konservasaun Ekolojia
Fó prioridade ba alterasaun mudansa klimátika liu husi planu asaun nasionál tuir direitu, nesesidade, partisipasaun no konsensu ho intervensaun realistiku no justu hodi garantia balansu ekonómiku no vida moris komunidade nian. Garante Dezenvolvimentu ne’ebé la pratika krime ambientál ba degradasaun ekolojia Timor Leste nian.
Promove Matenek Lokál
Timor-Leste iha poténsia atu proteje, promove no revitaliza matenek lokál ne’ebé iha, hodi garantia relasaun di’ak entre ema ho ema no ema ho natureza hanesan koñesimentu lokál, rituál no pratika Tara Bandu, nu’udár meiu ba hasoru impaktu mudansa klimátika nian no promove matenek orgániku nu’udár identidade kultura orijinál Timor Leste nian. (**)