Notisia

KSI Hahú Sosializa Programa HAKBIIT Iha Munisipiu Covalima

KSI Hahú Sosializa Programa HAKBIIT Iha Munisipiu Covalima

KDADALAK: Hakbiit Asaun Koletivu ba Igualdade no Inkluzaun Timor-Leste (HAKBIIT) ka Womens Economic Empowerment nu’udar programa foun ne’ebé sei foka liu ba empoderamentu feto rural sira. Espesifikamente problema ne’ebé HAKBIIT hakarak atu responde maka, oinsá bele Garante igualdade no inkluzaun ba feto sira iha Timor-Leste, liu-liu sira ne’ebé iha area rural, feto ho defisiénsia, sira ne’ebé sofre husi diskriminasaun no asesu la hanesan ba oportunidade oin-oin iha aspetu sosiál no polítika.

HAKBIIT rekoñese katak dezigualdade ida ne’e hetan ninian abut iha jéneru ne’ebé la justu no la ekilíbriu, nune’e mós norma sosiál no prátika oin-oin. Intervensaun hirak ne’ebé iha fó impaktu boot atu haberan feto sira, nune’e presiza apoiu ba aspetu ekonómiku hodi fortifika feto sira nia konfiansa no ajénsia, nune’e bele jere rendimentu no hetan asesu kontrolu ba kestaun hirak ne’e. 

HAKBIIT dezeña ona intervensaun olístiku ida atu impaktu moris husi feto sira, inklui feto ho defisiénsia iha Timor-Leste, partikulármente iha area rural ne’ebé sei iha kbiit atu ativamente partisipa iha esfera sosiál, ekonómika no polítika.

Bazeia ba intervensaun programa ne’ebé KSI hala’o iha Munisipiu Covalima no Liquiça hatudu duni mudansa ne’ebé signifikadu, tanba ho aproximasaun servisu liu husi programa transformasaun komunitária no advokasia konsege harii duni grupu baze lubuk ida ne’ebé halo knar iha atividade agrikultura, ortikultura, indústria uma kain, kooperativa baze no grupu movimentu to’os nain ne’ebé foka liu kona ba problema rai no setór agrikultura. 

KSI nia area intervensaun iha Munisipiu Covalima iha grupu tarjetu hamutuk 6 ne’ebé kompostu husi Suku Raimea, Postu Administrativu Zumalai iha grupu 4 no grupu 2 iha Suku Labarai, Postu Administrativu Suai-Vila. Nune’e mós iha Munisipiu Liquiça iha grupu 2, Suku Maubaralisa grupu 1 no suku Vatubou grupu 1.

Entre grupu ne’e sei involve feto de’it o sei kria atividade ne’ebé espesífiku ba feto ho nia atividade save maka, oinsá bele rai osan ne’ebé sira hetan husi atividade produsaun nian. Atividade ne’e sira bolu naran Rai Osan Ba Mudansa (ROMANSA). 

Objetivu husi programa ne’e, oinsá bele garante feto nia partisipasaun hodi esperimenta inkluzaun sosiál, direitu ekonómiku nomós asesu ba oportunidade hirak maka hanesan promove igualdade jéneru no lideransa feto sira iha area rural, liu husi fasilita formasaun no apoiu tékniku hodi bele hetan meu-subsistensia ne’ebé reziliente no produtivu.

Garante inkluzaun sosiál katak, prosesu hotu-hotu ne’ebé iha bele garante oportunidade hanesan ba ema hotu, kria kondisaun hodi permite ema hotu nia partisipasaun ativu, nune’e sosiedade hotu-hotu bele moris prosperu.

Relasiona ho programa ne’e, iha loron 19 Fevereiru 2021 ekipa servisu Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) ne’ebé lidera husi Vise Diretór, Pedro Brito Fernandes hahú sosializa programa HAKBIIT no aprezenta staff foun ba membru grupu sira iha Munisipiu Covalima. Atividade sosializasaun no aprezentasaun ba loron dahuluk nian hala’o iha SP2 Aldeia Oebaba no Aldeia Beilaku, Suku Raimeia ne’ebé involve membru grupu ortikultura Wetitir Buka Rasik, Welulik Haburas Oebaba (WHO), Virgen Coconut Oil (VCO) no membru grupu Hae-Oan. 

Iha loron daruak nian hala’o iha Suku Labarai ne’ebé involve husi membru grupu Haburas Fini. Maibé, antes ne’e ekipa servisu KSI hala’o ona sosializasaun programa HAKBIIT no aprezenta staff foun ba Xefe Suku Raimea, Xefe Suku Labarai, Administradór Postu Zumalai, Administradór Postu Suai-Vila no Administradór Munisipiu Covalima.

Xefe ekipa, Pedro Brito Fernandes iha ninia intervensaun hateten, objetivu espesífiku husi programa ida ne’e atu haforsa ekonomia feto rural sira liu husi atividade rai osan ba mudansa (ROMANSA). 

Klaru katak, atividade ne’e sei involve direta feto maluk sira ne’ebé durante ne’e servisu hamutuk iha grupu, inklui mós feto ho defisiénsia sira seluk (laos membru grupu). Tan ne’e, presiza hala’o identifikasaun ba feto ho defisiénsia iha suku tarjetu, hodi nune’e bele involve ema ho defisiénsia iha atividade ida ne’e.

Entretantu District Officer, David Nunes iha ninia intervensaun hateten, atividade ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre KSI ho parseria OXFAM ne’ebé hala’o ona iha tinan barak nia laran no programa ne’e fó prioridade ba feto rural sira.

Atividade ne’e fó mós prioridade ba feto maluk sira oinsá atu organiza malu iha grupu hodi rai osan ba mudansa ne’ebé hanaran ROMANSA. Atividade ne’e oinsá atu maneja kreximentu hirak ne’ebé maka ita hetan husi atividade iha sentru, inklui mós atividade ne’ebé mak agora daudauk grupu kria hela, inklui husi programa SAPIP nian.

Rendimentu ne’ebé ita hetan husi servisu hamutuk ne’e, sei rai oituan-oituan hodi nune’e bele halo mudansa bai ta nia rendimentu ekonomia. Métodu rai osan liu husi atividade ROMANSA sei deside ho maneira ida ne’ebé labele hatodan membru sira mais oinsá maka bele hafasil liu tan, nune’e osan hirak ne’e bele rai iha kada semana. (**)

Related Articles