REVISTA AGROEKOLOJIA
Publikasaun koletiva husi: Komite Nasional Agroekolojia Timor-Leste
Kompostu husi: RAENAL, Peace Center - UNTL, Kdadalak Sulimutuk Institute - KSI, Institutu Ekonomia Fulidadai-Slulu -IEFS
Publikasaun dahuluk: Juñu 2022
DIREITU FETO SAI NAIN BA RAI:
(PRATIKA KULTURA MATRIARKAL NO PATRIARKAL IHA TIMOR-LESTE)
Rezultadu peskiza iha Munisipiu Emera no Covalima Kdadalak Sulimutuk Institute, 2018.
Iha Pajina : 40
Publika husi : Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI)
Responsavel Geral : Jenito Santana
Editor Prinsipal : Daniel Pereira
Co-Editor : Jenito Santana, Pedro Brito no Daniel Santos
Diresaun : Avenida Manleuana, Seminario Maior Fatumeta nia oin, Aldeia Niken, Suku Bairo Pitè, Dili, Timor-Leste.
Telf & email : PO.BOX 420, Telefone +670 3325188, Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Website : www.kdadalak.org / www.kdadalak.blogspot.com
Fotografia. : Media Kdadalak
Dezeñu no Layout : Je’wata
Konteudu husi publikasaun dokumentu nee responsabilidade tomak husi Kdadalak Sulimutuk Institute no la reprezenta parseiru suporta sira nia opiniaun.
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
Publikasaun ida ne'e posivelmente realiza ho apoiu husi parseiru suporta Prinsipál:
European Comission
Jestaun Komunidade Afetadu utiliza Osan Kompensasaun no Indeminizasaun
Sumariu peskija
Investimentu estratejiku husi guvernu RDTL iha kostasul munisipiu Covalima, nudar investimentu ida ne’ebe sei fo retornu ba estadu iha longo prazu. Tuir planu strategia dezenvolvimentu nasional(PEDN). Guvernu hahu investe ona iha Suai supplay base (SSB), Auto Estrada(AT), novu suai no sentru lafaek nudar investimentu Nasional hodi prepara dada kadoras mina greater sun rice mai Timor Leste. Rai ne’ebe uza ba projetu hirak ne’e, guvernu foti husi komunidade fahe ba parte Tolu; hektare 125 ba Baze Fornesementu, hektare 781.57 ba Fatin Industria Mina no Gas, hektare 81.43 ba Fatin Hakiak Lafaek no hektares 213 ba konstrusaun Nova Suai ne’ebé distina iha aldeia Roek, Meop, Holba, Bonu, Mubelis, Suku Labarai ne’ebe utiliza rai 160 hektares, estadu foti ba konstrui auto Estrada no hektare 90 foti ba espansaun aeroportu Suai. Laos Labarai deit maibe, foti mos rai komunidade husi suku Kamanasa aldeia Fatisi no Manequin no suku Matai aldeia Lohorai.
Rai ne’ebe Estadu foti, aplika politika kompensasaun ou indeminizasaun ba komunidade afetadu husi SSB no Auto Estrada (AE) bazeia ba rezolusaun guvernu 20/2014 katak pur metru kuadradu dollar 3.00.
Objetivu husi survey ida ne’e atu buka hatene kona-ba: Osan ne’ebe Estadu fo kompensasaun no indeminiza ba rai komunidade ne’ebe estadu foti ba implementa programa estratejiku sira hanesan Suai Supplay Base, Auto Estrada, Novu Suai komunidade utiliza ho diak no fo duni benefisiu inklui lori mudansa ba komunidade nia moris ho sustentavel ka lae?
Rezultadu survey hatudu katak 54% komunidade afetadu senti la Satisfas ho politika kompensasaun no indeminizasaun. Politika ne’ebe guvernu implementa tuir komunidade sira, guvernu uza aprosimasaun ne’ebe obrigatoriu, la halo konsultasaun klean sobre benefisiu mediu prazu no longo prazu ba komunidade wainhira implementa programa estratejiku sira. Komunidade sira mos konsidera katak Politika fo kompensasaun no indeminizasaun la lori mudansa signifikativu ba vida moris familia ida-idak nian ho sustentavel iha futuru. Nunee mos guvernu la prepara kondisaun natoon ba komunidade sira, guvernu fo duni opsaun balun ba komunidade maibe la ho rajaun justifikadu, guvernu ba ho pozisaun negosiu fan no sosa no la konsidera komunidade hanesan sujeitu ba dezenvolvimentu estratejiku iha kosta sul iha kontekstu ida ne’e. Tuir komunidade politika ida ne’e kria klase sosial no inveza malu iha komunidade nia leet.
Komunidade mos senti la satisfas ho prosesu levantamentu kadastral ou sukat rai, komunidade ladun satisfas, sira diskunfia katak iha aktu falsifikasaun husi equipa teknik Autoridade Nasional Petrolium (ANP), ho rajaun, ema balun nian la to’o hektares aumenta ba hektares no balun nian ne’ebe hektares menus fali, komunidade balun ne’ebe analfabetu sira la hatene rai ne’e luan metro hira no naruk metro hira? Tamba teknik sira uza GPS entaun susar ba komunidade atu kestiona no sira rona deit teknik sira.
Montante osan ne’ebe komunidade simu, iha kuantidade diferensia bazeia ba luan parsela uma kain ida-idak nian, no aihoris ne’ebe iha tos laran. Bazeia ba dadus survey hatudu katak husi xefe familia uma kain 69 ne’ebe involve nudar sampel iha pesquiza nee, fahe ba kategoria tolu; kategoria primeiru simu osan ho montante dollar 700 – 2.900, sira nia rai menus husi hektare ida, segundu hetan osan ho nia montante dollar 30.000 – 38.000, sira nia rai liu husi hektares ida no Kategoria terseiru simu osan ho montante dollar 39.000 – 95.000, sira nia rai hektares rua ba leten.
Komunidade balun la fiar a’an atu fo informasaun ne’ebe kredivel wainhira husu kona-ba montante osan, tamba ne’e equipa nota katak komunidade sira senti assuntu osan nia montante ne’e konsidera konfidensial ho nune komunidade balun la fo informasaun los ba equipa sobre montante osan mak sira simu tuir parsela nia luan.
Equipa mos hetan informasaun husi komunidade katak iha komunidade balun rai la to’o hektares maibe simu osan hanesan ho komunidade sira ne’ebe nia rai hektares ida no liu husi hektares ida. Komunidade balun mos espresa katak prosesu ne’e lao ladun nakloke no sira diskunfia ema teknik ANP involve iha asaun sira ne’e, nudar evidensia ne’ebe equipa assesu husi xefe aldeia Sanfuk katak xefe suku Camanasa lakohi fo assinatura ba dokumentus parsela komunidade nian ba faze segundu atu komunidade bele foti osan kompensasaun no indeminizasaun, xefe suku la assina ho rajaun equipa sira hatudu parsela ou rai nia luan no presu husi aihoris sira, tamba iha dokumentus la deskreve konaba rai nia luan no kada aihoris presu hira?
Politikamente guvernu konsidera prosesu foti rai husi komunidade, guvernu aplika pensamentu ida ne’ebe konsidera komunidade hanesan objetu ba dezenvolvimentu laos sujetu. Hare husi pratika iha terenu, guvernu aplika politika negosiu faan no sosa, maske iha fatin balun governu aplika kompensa rai troka ho uma maibe maioria kompensa no indeminiza ho osan. Teknikamente tuir informasaun ne’ebe equipa rekolla durante survey, komunidade barak liu mak responde katak laiha orientasaun eskrita ruma husi guvernu konaba osan ne’ebe guvernu fo bele utiliza ba saida? Verbalmente equipa tekniku informa ba komunidade kona-ba osan ne’e bele uza ba halo uma no fo oan sira ba eskola. Laiha orientasaun ou lei ruma kesi sobre utilizasaun osan, maibe maioria uza osan refere ba hadia vida moris liu husi halo uma, respondente balun fali labele utiliza osan ne’ebe sira simu bazeia ba luan parsela ho nune la sufisiente utiliza ba halo uma.
Husi osan ne’ebe komunidade simu, maioria utiliza osan ba halo uma, loke kios, sosa motor, sosa kareta, selu oan ba eskola, sosa hahan ba han no uma kain oituan deit mak utiliza osan ba sosa rai seluk tanba sira laiha rai atu halo uma, tuir sira rai importante ba sira hodi entrega ba oan sira iha futuru.
Komparasaun kondisaun moris iha familia antes guvernu foti sira nia rai ba programa estratejiku costa Sul munisipio Covalima. Komunidade sira konfesa katak antes estadu foti ami nia rai, ami nia kondisaun moris iha familia diak tamba ami sei iha rai atu halo to’os no kuda ai horis, respondente sira argumenta liu tan katak, rai ne'e ami uza ba halo to'os hodi kuda ai han tanba iha rai mak ami bele halo to'os hodi produz aihan nune bele sustenta moris ba tempu naruk.
Husi sorin seluk komunidade mos argumenta katak antes estadu foti ami nia rai, ami nia kondisaun moris iha familia ladiak. Komunidade sira informa katak antes Estadu foti sira nia rai, ami nia kondisaun moris iha familia la diak, rendimentu menus, hela iha uma a’at, osan laiha atu halo uma permanente, osan atu selu oan sira ba eskola to nivel universitariu la sufisiente, oan feto sira remata ensinu sekundaria halimar deit iha uma.
Husi survey ida ne’e komunidade haktuir katak, depois estado foti sira nia rai, sira nia kondisaun moris iha familia diak tamba hetan osan barak no bele halo uma diak ona, sosa fasilidades transporte Motor no Kareta, oan bele kontinua eskola iha universidade, halo uma iha dili, uza osan ne’e ba loke negosiu no osan ne’e uza ba sosa tan rai seluk.
Maske pursentu boot mak responde katak ho Estadu sosa sira nia rai kondisaun moris diak ona, maibe komunidade balun respondente katak, maske simu ona osan maibe uitoan deit signifika labele hadia kondisaun moris, moris la diak nafatin tamba agora la iha ona rai atu halo to’os, aihan menus iha familia, susar atu hetan hahan tanba rai nebe sira iha, estadu foti hotu ona no ami sente osan ne’e ami labele rai kleur kompara ho rai hau bele husik ba tempu naruk no ba gerasaun tuir mai. Osan ne’e simu mai selu deit tusan tanba antes ne’e deve tiha ema seluk nia osan, lahetan rendimentu tanba tua nebe ami koa hodi hetan osan agora eskapator dudu hotu ona.
Impaktu husi politika Guvernu foti rai komunidade ba moris komunidade iha futuru. Maske investimentu iha kosta sul sei lori benefisiu ekonomiku ba Nasaun wainhira dada kadoras mai Timor-Leste, aleimde ida ne’e, Covalima mos sai baze ba dezenvolvimentu industria petrolifero nune Timor Leste bele compete ho nasaun seluk iha setor industria. Investimentu ne’e mos sei kontribui ba hamoris ekonomia rai laran nune bele kontribui ba kresimentu ekonomia rai laran no kria kampo de servisu ba Timor oan nune bele sustenta nasaun ne’e nia dezenvolvimentu wainhira minarai maran.
Intensaun politika ne’e diak, maibe laiha planu ida ne’ebe integradu. Bazeia ba rejultadu survey ne’ebe halao hatudu katak, maioria komunidade uma kain ne’ebe involve iha survey ida ne’e responde katak sira sei iha rai atu distribui ba oan no bei oan sira iha futuru, maske sira sei iha rai maibe rai la to’o ona atu distribui ba gerasaun sira. Komunidade balun responde katak rai mak guvernu sosa ona, sira laiha tan rai seluk atu distribui ba oan sira. Husi sira ne’e agora da-daun laiha rai atu halo tos, balun halo tos iha rai familia nian, balun fali tenki muda profisaun husi agrikultor ba peskador. Maske numeru ne’e ki’ik maibe sei aumenta tanba membrus familia barak, tuir dadus ne’ebe KSI assesu husi uma kain sira kada uma kain iha membrus familia (oan) minimu hat (4) no masimu ualu (8), ida ne’e hatudu katak wainhira oan hirak ne’e bot no forma familia maka numeru husi uma kain laiha rai sei aumenta iha futuru no sei hamosu aumentu ba problema social e todan ba guvernu hirak iha futuru mai tenki responsabiliza.
Rejutadu survey konklui katak politika IV guvernu konstitusional, produz rejolusaun nomor 20/2014 hodi kompensa no indeminiza rai komunidade ne’ebe utiliza ba projetu Tasi mane. Politika ida nee komunidade Maioria la satisfas. Politika ne’ebe guvernu implementa tuir komunidade, Guvernu uza maneira obrigatoriu, la halo konsultasaun klean sobre benefisiu mediu prazu no longo prazu ba komunidade wainhira implementa programa stratejiku sira. Mesmu nune iha realidade governu halo duni konsultasaun balun iha prosesu inisiu antes implementasaun projetu sira.
Politika ida ne’e lori benefisiu ba komunidade nune mos lori impaktu negativu ba komunidade hirak ne’ebe sira nia rai Estadu foti. Benefisiu ba komunidade mak liu husi osan ne’ebe sira simu, utiliza ba hadia ou hasae kualidade moris, ho implementasaun projetu tasi mane sei lori retornu ba Estadu hodi injeta fali setor produtivu sira nune bele sustenta dezenvolvimentu ba gerasaun agora no gerasaun tuir mai. Projetu tasi mane mos sei kria kampu traballu hodi absorve dezempregu iha rai laran.
Impaktu negativu ne’ebe komunidade infrenta mak, komunidade lakon rai, kria dependensia husi komunidade ba Guvernu agora no ba futuru tamba laiha rai atu produz aihan ba familia no transfere ba gerasaun tuir mai, osan ne’ebe sira simu la suficiente atu prepara sira nia oan nia rekursu humanus atu bele servisu iha industria prosesamentu minarai iha futuru.
Husi konkluzaun ne’ebe iha, komunidade hakarak rekomenda ba Parlamentu Nasional tenki produs lei hodi regula presu Rai por metru, nune sai padraun ba Timor Leste. Rekomenda ba Guvernu Presiza hadia sistema kompensasaun no indeminizasaun no aumenta tan valor osan inklui hanorin komunidade konaba gestaun uza osan ho diak. Ba oin guvernu persiza halo lei oan hodi estabelese sistema nasional kadastru nune bele garantia transparensia informasaun sobre luan parsela. Husu ba governu bele kria kondisaun ba ami povu ne'ebe rai guvernu foti ona, tamba ami laiha Rai atu halo to'os no atu entrega ba oan sira iha futuru. Guvernu tenki realiza promesa ne’ebe uluk koalia ona katak ami sira ne’ebe fo Rai ba Estadu, ami nia oan ba eskola iha estranjeiro, maibe ate agora seidauk realiza. Husu ba governo, osan kompensasaun no indeminizasaun labele selu dala ida deit se bele transfere ba ami nia konta bankaria kada fulan deit
Rekomendasaun ba Sosiedade sivil atu akompanha nafatin komuniade iha prosesu kompensasaun no indeminizasaun tamba ema barak seidauk hetan nia direitu, sociedade sivil persiza advokasia ba guvernu nune guvernu bele respeita lei sira ne’ebe vigora iha RDTL, regula konaba direitu ba rai no hela fatin. Sosiedade sivil hatutan komunidade nia lian ba governu atu realiza promesa ne’ebe uluk sira koalia katak haruka ami nia oan ba eskola iha estranjeiru, promesa katak ami hirak ne’ebe fo rai ba guvernu hodi halo SSB, ami nia oan sira fo prioridade ba eskola iha estranjeiru nune aban bain rua fila mai bele servisu iha SSB. Husu ba sociedade sivil atu ajuda fo hanoin ba governu, labele dada tempu ba ami sira ne’ebe seidauk simu kompensasaun no indeminizasaun tamba kuaze prosesu sukat Rai ne’e hahu 2013, maibe ate agora ami seidauk simu osan. Husu ba ONG sira ne’ebe servisu iha covalima bele servisu hamutuk ho Rede Covalima (RC) atu hato’o preokupasaun ami komunidade afetadus ba ministeiro relevante, relasiona ho Proposta husi membro conselho suku(CS) Matai liu-liu kona dalan alternativu ou dalan ultra pasa (DUP) ba auto estrada iha suku Matai.