Organizasaun Kdadalak Sulimuk Institute (KSI) mai ho pensamentu hodi defende agrikultura sustentavel bazeia ba kultura lokal no konhesimentu lokal mak beiala sira husik hela husi gerasaun ba gerasaun, antes kolonializmu no invazor sira nia prezensa iha Timor Leste.
Ho esperensia ne’ebe KSI iha, konsege infleunsia agrikultor sira hodi implementa no promove modelu husi boa pratika sistema agrikultura familiar ho baze kuidadu ba ambiente, konsege revitaliza fila fali karakter agrikultor ne’ebe influensiadu ho sistema agrikultura agrotoxiku ne’ebe introdus husi invazor sira, maske ho skala ki’ik.
Pratika diak sira mak KSI fo asistensia ba agrikultor sira iha municipio Ermera, Same, Liquica, Suai,Ainaro bazeandu ba area sira mak membrus sira servisu ba, pratika diak tolu(3) ne’ebe KSI introdus iha komunidade mak hanensan, Primeiru Sensibilzasaun agrikultor sobre agrikultura familia no agroekolojiku ho prinsipiu, konseitu no metodolojia hodi halo planeamentu produsaun nian ba hahan ne’ebe ho kualidade a’as no organiku, ida ne’e be mantein nafatin produtividade rai nian, hodi respeita natureza, nune habarak liu tan diversidade produtu atu familia bele konsumu no ba merkadu lokal, pratika ida ne’e tulun agrikultor familiar liu husi maksimiza utilizasaun spasu rai ne’ebe iha hodi kuda produtu ortikultura, aihan, aifuan, aihoris ne’ebe bele konserva be no protégé Rai.
Segundu motiva partisipasaun popular, inspira servisu kolektivu no movimentu social iha kampo, tulun agrikultor familiar hodi kria kondisaun minimu husi ba agrikultor ho politika reforma agraria, kooperativa baze no fahe konhesimentu hodi rekopera fila fali matenek local Tara Bandu ne’ebe komesa la aplika ona.
Terseiru Formasaun ou pratika iha tos ho intensaun atu hasae konhesimentu agrikultor sobre maksimiza utiliza rekursu local, formasaun ida ne’e laos konaba teoria maibe pratikamente observa no halo pratika iha tos konaba oinsa halo gestaun ba rai, konserva rekursu natural mak iha nanis ona ba hasae produsaun. Quatro Identifikasaun rekurus local, parte ida ne’e ho objectivu atu komunidade rasik bele hatene rekursu no potensia mak iha atu iha equilibru ba gestaun identifika aihoris no foer organiku ne’ebe persiza utiliza ba produsaun adubu organiku, defensive alternative, rotasaun ba kultura polikultivu (kultivu konsosiadu), satan anin, adubasaun verde, protrtor no fertilizante ekolojiku.
Polítika envolvimentu parseria, KSI la opta polítika izola a’an maibé loke a’an ba in- volventu parseiru sira ne'ebé iha polítika no komitmentu ba implementasaun agrikultura familiar, iha prosesu ne’e KSI mai ho ideia no halo influénsia ba parseiru Governu no ajénsia sira oinsá bele fo asisténsia téknika iha hasa'e koñesimentu membru agrikultór nian atu implementa agrikultura familiár no agroekolojiku maske iha diferente Pensamentu entre Governu no sosiedade sivíl kona-ba kon- seitu dezenvolvimentu Agrikultura iha Ti- mor Leste. Sempre iha kooperasaun no kompleta malu entre KSI no Governu in- termus idea, governu sempre involve KSI iha eventu konsultasaun, no hetan oportunidade husi governu atu hato’o ideia iha en- kontru sira nivel nasionál, rejional no internasional.
Poténsia Ne'ebé Timor Leste Iha
Timor Leste nia rai luan hamutuk 14, 500 Km2 no husi total ne’e kuase 600,000 hektar mak iha kondisaun diak atu bele dezenvolve agrikultura no pekuaria. Área ne’ebé mak diak liu ba dezenvolve agrikultura mak área husi parte tasi mane ka parte sul Timor nian, tanba rai mos luan no tetuk, udan ben mos subisiente. Timor Leste nia total populasaun hamutuk juta ida liu ona.
Total populasaun ne’e kuaze porsentu barak liu mak joven, signifika katak populasaun ne’ebé mak ho tinan produtivu iha Timor hola pozisaun numeru 1, se utiliza didiak bele sai potensia bot ba dezenvolve seitor agrikultura. Husi total populasaun ne’e 80 % moris iha área rural no moris husi aktividade agrikultura ne’ebé ho sistema subsistensia. Husi area mak iha, 80.000 ha áreia natar no 215.000 ha ba to’os rai maran (batar no aifarina), Uma kain (famillia) iha TL hamutuk 184,652 ne’ebe involve iha kultivasaun Ai-han. dadus MAPF, total uma kain ne’ebe involve iha natal 45,673 uma kain no kultiva batar iha 102,347 uma kain.
Atu responde ba potensialidade mak deskreve iha leten, KSI hala'o nia papél mak promove no hakbiit agrikultór iha prosesu luta ba dezenvolve agrikultura familiar, agroekolojiku ,reforma agraria, ortikultura, pekuaria, akuakultura no planta indústria. Husi programa hirak ne’e implementa iha munisipiu ne'ebé diferente. KSI fasilita komunidade iha rezultadu husi produsaun la benefisia ba agrikultór so benefisia deit rejime koloniál. Husi estratéjia ne'ebé koloniál uza, iha altura ne'ebá Timor Leste konsege halo esportasaun produtu primadona kafé, ai- kameli no ahi-oan metan ba Rai li'ur.
Tempu invazaun Indonesia
komesa introdús (revolusaun verde) no introdús ona sistema mekániku hodi fo subsídiu adubu kímiku, fini íbrida, no pes- tisida kímiku ba agrikultór ho objetivu atu hasa'e produtividade agrikultór. Ho asaun invazór nian konsege influénsia agrikultór no muda sistema agrikultura orgániku ba an orgániku.
Depois Timor Leste ukun rasik a’an, gov- ernu nafatin opta sistema agrikultura me- kániku liu husi asaun sosa tractor no dis- tribui ba agrikultór, sertifika fini íbrida no- mos sertifika adubu kímiku no pestisida kímiku bele sirkula to’o iha merkadu tradisionál ho hanoin ida atu hasa'e pro- dusaun rai laran hodi responde ba polítika seguransa ai-han.
Ho polítika mak governu Timor Leste in- trodús, la konsege atinje mehi ba hasa'e produsaun rai laran, maibé rejulta depen- dénsia husi komunidade ba subsídiu husi governu no fo implikasaun ba kapasidade finanseiru governu nian tanba tinan-tinan aloka orsamentu ba importa foos husi vietname, Tailándia no seluk tan. Situasaun ne’e akontese tanba governu nia polítika tau prioridade ba setór agrikul- tura , maibé iha pratika orsamentu estadu ba setór agrikultura kada tinan menus husi 15%, signifika governu la sériu halo investimentu iha setór agrikultura or- gániku maske Timor Leste nu’udar na- saun koñesidu ho esportasaun produtu kafé orgániku ba nasaun seluk iha mun- du.
Rezultadu Servisu KSI nian
Rezultadu servisu husi KSI iha area mu- nisípiu sira mak deskreve iha leten, Munisípiu Ermera, Same, Liquisa, Covalima, Ainaro ho atividade kintál uma hun (home garden), centra agrikultura integradu, kampaña reforma agrarian, kooperativa baze no Tara Bandu hodi konserva no proteje relasaun ema ho ema, ema ho animal no ema ho nature- za. Institute matadalan integradu.
Esperiénsia Ne'ebé Eziste.
Antes kolonializasaun avón sira uza koñesimentu local no materials local, ho rekursu natural mak iha hodi maneja Rai ba kuda produtu ortikultura no plantas indústria sira no konserva rekursu naturais ne'ebé sira iha, maske avó sira uza sistema agrikultura tradisionál hodi halo toos, no sira la halo toos luan, sira kuda ai-han iha toos uitoan deit maibé nia produsaun bele konsumu ba tempu naruk tanba hahú husi inísiu halo tos sei halo ritual ko'a tali, depois tempu atu kuda sei halo ritual ra'ut ahi tukan no antes kolleta sei halo ritual sa'u batar (kolleta pro- dusaun). Pratika ida ne’e hatudu karakter agrikultór iha altura ne'ebá respeita no tane a ’as prinsípiu agrikultura familiar no agroekolojiku.
Antes prezensa kolonial Portugal iha Timor Leste, tuir istória ne’ebé mak ami rona tutan husi ita nia inan-aman no avó sira katak, sira nunka hasoru hamlaha iha tempu uluk, tanba natureza prepara ona ai-han barak ba sira, hanesan uhi (fehuk, ai-farina, talas, kumbili, kuan, maek, fia, ahan, akar no ai-han sira seluk tan).
Prezensa colonial iha Timor Leste nafatin mantén sistema agrikultura ne'ebé bazeia ba natureza no orgániku maibé sira muda de’it maka estratéjia servisu uza métodu forsada no obrigatóriu ba hasa'e produsaun liu husi atividade sosiedade Agríkola Patria Trabalho iha munisipiu Ermera, maibé konsege introdús sistema agrikultura familiar no agroekolojiku no konsensializa agrikultór kona-ba importánsia no impaktu pozitivu husi agrikultura familiar no agroekolojiku, nu’udar ezemplu fasilita no apoiu agrikultór ba revitaliza Tara Bandu iha munisipiu sira, kampaña ba reforma agraria ,fasilita agrikultór hodi hasa'e pro- dusaun ortikultura orgániku ezemplu labele uja sasan kímiku,uja rekursu Rai laran uza produtu rai laran.
Pratika sobre sistema agrikultura integradu hodi evita sistema lere no sunu ou halo tos muda-muda no hamoris serbisu hamutuk didi’ak hodi hasa’e produsaun no hasae rendimentu familia liu husi faselita koneksaun entre produtores ho merkadu.
Kampaña hodi halo Influénsia ba desizaun públiku iha setór agrikultura hodi opta ba agrikultura sustentavel no ativu halo advokasia ba parlamentu Nasional no Governu hodi prodús lei kona-ba direitu kamponezes. Involve iha rede Nasional, rejional no internasional hodi kampaña ba protégé direitu kamponezes atu asesu ba rai, tanba rai nu’udar rekursu vital ba pro- dusaun ai-han nune bele sustenta família no Nasaun. Involve iha Rede ba Rai hodi halo advokasia ba lei rejime especial definisaun titularidade soin imoveis no eispropriasaun hahú husi tinan 2008, tanba tinan 2008, Governu halo esforsu makas kria Proposta Lei Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade Soin-Imovel.
Dezafiu Ne'ebé Sei Eziste
Agroekolojiku no agrikultura familiar no Kamponezes ne'ebé bazeia ba filozofia ne'ebé la hanesan loos agrikultura monokultura ho eskala boot. Agrikultura konvensionál (ne'ebé uza kímiku no mákina boboot sira), preokupa liu ho produtividade husi area no espésie, la hare ba im- paktu ba natureza.
Timor Leste nu’udar nasaun ne'ebé post konflitu no konsidera kiak iha sudeste Asia, dezenvolvimentu karakter umanu no konsiénsia fo implika- saun oin-oin iha prosesu transformasaun karakter agrikultór ne'ebé adapta tuir kon- seitu agrikultura familiar no agroekolojiku ho nia dezafiu real sira mak hanesan;
1. Abitua ho sistema agrikultura kímiku ne'ebé prodús husi invazór sira iha tempu okupasaun.
2. Mentalidade agrikultór servisu ladún focus tanba kestaun kultura.
3. Impaktu Mudansa klimátika
4. Mentalidade serbisu atu hetan osan lais ezemplu dependénsia ba tulun husi Governu no entidade sira Estadu nian.
5. Menus promove fini lokál tanba polítika governu ne'ebé fo subsídiu fini íbrida ba agrikultór sira.
6. Politika governu ne'ebé halo produsaun no sertifikasaun ba fini íbrida.
7. Diferente polítika sosiedade sivíl no governu, polítika governu ko'alia kona- ba seguransa ai-han no polítika sosie- dade sivíl ko’alia kona ba soberania ai- han.
Rekomendasaun
- Hasa'e sensibilizasaun agrikultór sobre importánsia husi utilizasaun fini local no insentiva agrikultór ba habarak fini lokal.
- Intensifika asisténsia téknika ba agrikultór sobre importánsia husi agrikultór familiar no agroekolojiku ba sustentabilidade agrikultura iha Timor Leste.
- Diversifika kuda produtu ho variedade oi-oin no utiliza sistema agrikultura integradu no orgániku.
- Hasa'e edukasaun konsiensializasaun ba agrikultór hodi hamenus dependénsia ba Estadu/Governu no ajénsia sira.
- Kontinua Advokasia dadus ba governu hodi aumenta orsamentu Estadu 50% ba setór agrikultura hodi hasa'e produsaun rai laran ho natureza agrikultura familiar no agroekolojia nune bele hamenus dependénsia ba importasaun produtu ai-han husi rai liu ne'ebé kontaminadu ona ho kímiku. (**)