Opiniaun

PEDAGOJIA UKUN RASIK-AN: Mata Dalan Organiza Komunidade

PEDAGOJIA UKUN RASIK-AN: Mata Dalan Organiza Komunidade

Pedagojia Ukun Rasik-an nu'udar sujestaun ida husi Enkontru Meza Kabuar Kdadalak Sulimutuk Institutu nian iha loron 13 Abríl 2012, nu'udar títulu livru ida ne'ebé prenune’e husi Daniel Pereira, Membru Board, ho títulu orijinál Mata-Dalan Organiza Komunidade. Partisipante enkontru inklui autór livru ne'e, sira halo desizaun ne'e bazeia ba:
 
Ida, Kdadalak Sulimutuk Institutu servisu ona ho komunidade liu-liu iha Ermera hahú kedan tinan 2000. Sira uza referénsia oin-oin: Action Research/Key Persons approach, Paulo Freire nian métodu kona ba konsientizasaun; Filozofia Lao Tsu (China nian), Participatory Rural Appraisal David Chambers nian, no analiza sosiál transformasaun konflitu. Maibé nu'udar Instituisaun ida ne'ebé vale kultura aprende, sira mós deskobre sasan foun barak. Buat ne'ebé membru sira presiza mak sistematiza sira nian esperiénsia nu'udar organizasaun no individuál ne'ebé membru ba organizasaun, hodi sira bele reflete no dezenvolve tan sira no komunidade nian matenek ba beibeik, kona ba oinsá mak Timor oan sira, liu-liu iha komunidade baze nu'udar parte integrante ba komunidade boot Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, bele halakon dependénsia ba ukun-rasik-an loloos iha aspetu hotu.
 
Rua, povu no lider Timor-Leste nian ko'alia beibeik libertasaun povu nian dezde tinan 1974. Tinan 10 restaurasaun RDTL prova ona katak libertasaun sei la mai mesak husi Estadu, sei la oferta husi arredores internasionál sira no la'ós mós distribuisaun lukru husi kompañia privadu sira. Iha kontrária rejime polítika no Parlamentu Nasionál sira liu ba daudaun ne'e, liberta uluk sira nia-an liu husi aprovasaun ba Lei Pensaun Vitalista nian, sosa karreta luxu ba sira nian-an kada tinan no korrupsaun barabarak iha instituisaun estadu nian. Mal-governasaun sira ne'e hotu kontribui maka'as ba dispozisaun governu Timor-Leste hodi hahú tinan 2012 ne'e empresta osan tan husi ajensia internasional sira inklui husi governu Japaun hodi hari estrada husi Dili to'o Baukau.
 
Iha situasaun ida hanesan ne'e, Kdadalak Sulimutuk Institutu haree nesesidade atu dezenvolve Pedagojia ida, nu'udar dalan ida atu kontinua promove inisiativa ativu povu iha luta libertasaun. Pedagojia Ukun-Rasik-an sei kombina teoria no referénsia husi liur sira no referénsia lokál nian, nu'udar dalan atu komunidade bele organiza-an hodi luta ba libertasaun povu ne'ebé totál, ukun-rasik-an loloos.
 
Esperiénsia lokál sira Kdadalak Sulimutuk Institutu hetan iha komunidade Casnafar, Betano no Ermera mak hanesan: inisiativa lokál hodi organiza-an tanba sira konxiente kona ba kestaun injustisa sosiál; mobilizasaun populár hari uma família nian iha aldeia; konta istória orál kona ba pratika ukun koloniál uluk nian nu'udar dalan ba konxiensializaun katak hodi hamosu pensamentu krítiku; servisu ho lia na'in sira hodi halo tara-bandu; organiza interkámbiu lokál no internasionál; hari aliansa no parseria inklui ho Universitáriu sira; mobiliza opiniaun publika hodi influensia polítika publika; audiénsia direta ho polítiku na'in sira, kritika no dezenvolve ideia alternativu ba proposta Lei Governu nian; Organiza estrutura baze nu'udar meius ba mobilizasaun populár no uza valores/pratika komunidade atu hari kooperativu/fulidaidai lokál sira nu'udar dalan hodi promove independénsia ekonomia, no ikus liu mak hari sistema edukasaun alternativu ne'ebé sei iha prosesu konstrusaun. Konseitu fulidaidai mai husi dalen Makaleru (Iliomar) nian signifika servisu hamutuk ou la'o hamutuk hodi halo buat ruma hodi responde ba komunidade nian interese mós. Fulidaidai ou kooperativu sai nu'udar konseitu rua mak kuaze nune’elelu iha sira nian prinsípiu báziku sira. Nune'e bain-hira ita uza fulidaidai, ita refere mós ba konseitu kooperativu (orijinalidade mai husi Inglaterra). Katak antes ita aprende kooperativu modelu Europeu, Timor mós pratika ona kooperativu modelu lokál mak Fulidadai, Slulu, Arosan, Kawak, Mlulu no seluk-seluk tan, tuir dialetu iha rai Timor-Lorosa'e.
 
Pedagojia Ukun-rasik-an, ba publikasaun ida ne'e, nu'udar pasu hahú ida tan, atu tinan hirak mai oin- Kdadalak Sulimutuk Institutu bele provoka debate liu-liu ho Universitáriu sira no intelektuál komunidade lokál sira nian bele buka ho badinas no matenek, dezenvolve ideia ne'e sai pedagojia ida ba luta ukun- rasik-an povu Timor tomak nian. Ha'u temi Universidade nu'udar edukasaun superiór, fatin halibur intelektuál sira, maibé, universitáriu sira sei barak liu hakiak dalan antigu nian, izola sira nia-an husi sosiedade no husi instituisaun estadu nian, no aprende de'it husi livru sira ne'ebé hakerek iha Portugál, Indonézia , Austrália ou livru sira ne'ebé kontribui husi Fundasaun Azia no barak mak laiha relevánsia ba realidade povu Timor nian. Sira bolu sira nian-an akadémiku no neutrál. Pedagojia Ukun-Rasik-an nu'udar pedagojia Timor kontemporáneu, dala ida tan, dezafia intelektuál sira atu kria relasaun ativu ho povu inklui ho organizasaun sosiedade sivíl no komunidade baze nu'udar meius atu aprende, verifika sira nia teoria no re-konstrui teoria foun mak relevante ba situasaun Povu Timor nian. Ha'u fiar, povu no sira nia lala'ok nu'udar sosiedade mak livru moris no laboratóriu sosiál ba progresu siénsia: agrikultura, polítika, istória no nst.
Atu dezenvolve Pedagojia Ukun-Rasik-an ba futuru, Kdadalak Sulimutuk Institutu presiza fó atensaun ba lala'ok istória iha sosiedade Timor nian, no investiga modelu organiza komunidade sira ne'ebé akontese ona iha pasadu. Haree ba istória mak ita re-konstrui ita nia sosiedade ba futuru mak di'ak liu, justu liu, solidáriu no buras ba nafatin. Haree ba istória no realidade moris mak ita konstrui ita nian mehi sira no luta atu realiza mehi sira ne'e.
Hakerek editoriál ida ne'e sei tenta hato'o karakter komunidade no modelu organiza komunidade husi bei'ala sira nian tempu no durante períodu ukun estranjeiru sira nian. Estudu kazu sira ne'e la'ós kle'an maibé natoon atu provoka ita hotu hodi bele buka no halo estudu kle'an no kapás liu-tan. Bain-hira Portugeza sira hahú tama rai Timor-Lorosa'e, ita nian vis avó sira la'ós moris nu'udar nasaun independente, maibé sira moris nu'udar komunidade independente. Ne'e katak sira ida-ida moris iha knua ketak-ketak no dala ruma izola-an husi sira seluk. Sira nia organizasaun bazeia ba uma-fukun bei'ala sira nian no fetosaun-umane. Komunidade orijinál sira ne'e moris tuir sira nian istória orijinál no dialetu lokál sira ne'ebé sai istória komún ba sira, hodi halo sira nia moris hanesan maun alin-feton ho naan, fetosaun no uma-mane. Komunidade mak forma estrutura sosiál polítika povu Timor-Lorosa'e nian.
 
Misionáriu Portugeza sira hahú mai Timor-Lorosa'e, navigador (ro-nain) monarkia Portugeza nian mai mós Timor, no sira hare katak Timor riku tebes ba ai kameli no bani-been nune'e, Portugeza sira matan monu ba rai doben timor. Sira mós hare katak ita nian viz avó sira moris keta-ketak iha knua izoladu sira, laiha relasaun forte husi ida ba seluk. Portugeza sira bolu komunidade independente sira ne'e: reinu-impériu ki'ik (matenek balun bolu repúblika ki'ik-oan tanba lidera husi aristokrata lokál sira). Ita nian haketak-an ne'e, maski nune'e, sai nu'udar oportunidade ida ba kolónia foun sira. Kolónia Portugeza primeiru hahú iha Oekusi, hafoin tinan 1769, Portugeza hahú kolónia Portugeza daruak iha Dili hodi forma Dili ne'ebé ita koñese ohin loron. Portugeza sira komesa halo aliansa ho komunidade independente sira ne'e liu husi fahe rota nu'udar símbolu aliansa entre reinu (repúblika independente sira ne'e) ida ba reinu seluk, ou komunidade seluk. Naturalmente reinu sira ne'ebé besik mai Dili, sira mak simu uluk, hodi hatutan ba sira seluk. Liu husi rota ne'e mak Portugeza sira komesa esplora ita nian avó sira, no ita nian viz avó sira komesa esplora sira nian maun alin sira iha komunidade nian laran. Sira hotu subordinadu ba monarkia Portugeza.
 
Portugeza la'ós fahe rota de'it, maibé troka rota ho ema (oferese sira nian ema sai atan ba reinu seluk mak boot liu hodi hetan rota). Tuir fali Portugeza sira husu finta/impostu (taxa), katak ita nian viz avo sira iha komunidade independente sira tenke halibur riku-soin ruma: osan mean ou buat murak ruma hodi fo gratuita ba Liurai Portugeza nian. Iha faze ida ne'e tuir Durand (2009), sosiedade timor fahe ona ba klase sosiál tolu: Dato no Don (Liurai sira); Povu no Atan sira. Ita nian viz avó sira balun hirus boot. Sira halo funu kontra Portugeza, maibé Portugeza halakon sira hotu, tanba sira la hakiak unidade forte entre knua ida ba knua seluk. Nune'e Portugeza sira ukun ita nian bis avó sira to'o loron 25 Abríl 1974.
 
Kasu 1: Governadór Portugeza re-organiza Komunidade lokál
Portugeza sira komesa tesi-mohu ona Timor sira nia ai Kameli katak laiha ona riku atu sira lori ba Portugál. Sira komesa buka dalan atu nafatin esplora Timor nia riku soin. Nune'e, Governadór Portugeza sira liu-liu, Celestino da Silva, hahú kuda kafé iha Ermera, Likisá no Aileu iha tinan 1889 mai oin. Governadór ne'e obriga Liurai sira ne'ebé kontra Portugeza inklui Doe loi Daraloi nian iha Matebian, atu haruka sira nia emar sira hodi servisu hamutuk ho rai na'in sira, kuda kafé no ku'u kafé. Populasaun sira ne'e balun konsidera prizioneiru, tanba sira halo funu kontra dominó portugeza nian. Governadór Portugeza ne'e ho forsa-militár no moradór (milísia Timor-oan), hodi obriga populasaun rai na'in sira muda ba rai-lolon sira, no obriga sira servisu iha kintál pilotu kafé nian iha rai klaran. Nune'e kuaze besik tinan 100 mak ita nia povu sira iha Ermera, Likisá no Ainaru servisu ba kafé Portugeza nian ne'e be koñesidu ho kafé sosiedade-SAPT (Sosiedade Agrikultór Pátria e Traballador). Modelu re-organiza komunidade baze ida ne'e, la'ós modelu ne'ebé ideál/di'ak tanba Portugeza uza forsa hodi obriga komunidade halo servisu, no ninian rezultadu ba Portugeza sira no ba sira ne'ebé kaer ukun tempu ne'e ba. Povu la'ós de'it lakon sira nia horik fatin orijinál maibé mós servisu la kontente, la'ós nain ba kafé no sai atan ba Portugeza sira.
 
Kasu 2: Servisu komunál Japonés 1942-45
Forsa militár impériu Japoneza nian hakarak halo Timor sai baze hodi sira bele halo funu hasoru aliadu (Austrália-Inglaterra-Amérika no nst). To'o momentu ida, sira nia hahán hotu ona, tanba do'ok husi Japaun, sira hahú hamlaha ona. Nu'udar solusaun, Japoneza sira han kualkér ai han ne'ebé Timor oan sira han. Dalan seluk mak sira servisu ho Timor oan balun ne'ebé hakru'uk ba prezensa Japoneza nian hodi organiza povu hotu halo servisu obrigasaun koñesidu ho 'servisu komunál'. Indonézia sira bolu “kerja rodi-kerja paksa/servisu obriga.” Ti'o ida naran Júlio da Silva husi Reinu Manulari (Bina-Burabo'o) ne'ebé oras ne'e hela iha rai Hera haktuir katak, nia sei idade ki'ik-oan (karik tinan 10) mak tuir nia inan no populasaun lokál halo servisu komunál: halo estrada no halo toos kuda batar no ai han lokál sira. Rezultadu kapás, maibé emar barak mak mate tanba hamlaha no tanba soldadu Japoneza sira baku sira. Soldadu Japoneza sira mós obriga feto klosan sira sai sira nia feen, halo feto-klosan Timor nian barak maka terus. Servisu komunál modelu Japoneza nian husik hela trauma ida ba povu Timor-Lorosa'e.
 
Kazu 3: UNETIM no Servisu Basé: Konxiensializaun
Rejime Faxista Salazar Portugeza nian naksobu iha Lizboa too loron 25 Abríl 1974. Timor oan sira haree oportunidade/dalan nakloke ona atu povu Timor bele moris libré husi ukun koloniál Portugeza nian ba ukun-rasik-anMaibé saida mak ukun rasik-an? Povu hakarak ukun-rasik-an ka lae? Oinsá mak ukun-rasik-an se povu maioria lahatene hakerek no lee? Problema saida mak Timor oan sira sei hasoru bain-hira sira ukun-rasik-an? Estudante grupu ida hanaran Cassa dos Timor mai husi Portugál, hatene katak se povu la organiza-an, se povu la konsiente kona ba sira nia situasaun no sira la hamriik atu luta sai husi situasaun ne'ebé aat no hari situasaun foun ho sira nia hanoin no kbi'it rasik mak sei laiha ukun-rasik-an.
 
Nune'e bain-hira sira to'o iha Dili, iha loron 11 Setembru 1974, fulan ida tuir fali, sira hahú organiza uluk estudante sira husi Eskola Téknika, Liseu Dr. Francisco Machado, Esternatu São José no Eskola Profesór Canto Resende, hodi forma organizasaun ida hanaran UNETIM (Uniaun Nasionalizmu dos Estudante de Timor). Sira nian membru maizumenus to'o atus rua nune'e. Hafoin diskusaun naruk no halo analiza ba situasaun sosiál kultura Timor nian, no estuda kona ba sistema koloniál Portugeza nian no luta kontra kolonializmu iha nasaun barak inklui aprende Pedagojia Oprimido Paulo Freire husi Brazíl nian no Pedagojia da Libertasaun Amílcar Cabral husi Guinea Bissau-Cavo Verde nian; UNETIM obriga Komité Sentrál ASDT-FRETILIN sira atu hola parte iha sira nian atividade hanaran: Trabalho baze. Atividade Trabalho basé hahú iha faze rua:
 
Ida, faze preliminár. Iha faze ida ne'e estudante sira halo vizita ba área remotas sira iha Dili laran, Ermera, Liquisa no Aileu, hodi aprende kona ba kultura no matenek lokál komunidade nian, no husu ba komunidade sira, se sira hakarak aprende lee no hakerek, no tanbasá? Estudante sira diskute ho komunidade kona ba sistema ukun koloniál Portugeza nian. Tuir Francisco Calso (Membru Komité Diretiva UNETIM) no Domingos Bere mau katak sira hare entuziasma maka'as iha povu nian leet, sira hakarak liberdade, sira hakarak aprende, hodi ema la bele lohi sira (Inter vista 10/2009).
 
Rua, UNETIM hahú projetu pilotu tolu iha Aisirimu (Aileu) responsabilidade mak Abílio Araújo, Pilotu 2 iha Bucoli (Sahe Reis) no Bazartete (Nicolau Lobato). Ikus mai UNETIM-OJPT mós kria baze iha Oekusi ho responsavel mak Domingos Caetano (aliás Bere Mau). Estudante sira uza livru ida matadalan ida hanaran: Rai Timor, Rai ita nian. Iha livru ne'e nia laran, sira hatama dezeñu simples kona ba atividade Timor oan sira nian no sasan sira ne'ebé sira hatene loro-loron, ho sasan sira nian naran kompletu, no sira uza livru ne'e hodi hanorin partisipante sira. Estudante sira mós hahú hanorin foun, múzika revolusaun nian Foho Ramelau:”Tansá Timor oan hakru'uk beibeik, Tansá Timor oan atan beibeik, ...hadeer kaer rasik kuda tali é, kaer ukun-rasik ita rai eh”; Estudante sira hamutuk populasaun tebe-dahur Mambae sira nian, konta istória bis avó sira nian, husi knua ba knua, no sira ko'alia kona ba UNIDADE, komu-liman hamutuk hodi luta kontra kolonializmu. Iha tempu badak nia laran de'it, povu Timor laran tomak hakarak ukun-rasik-an.
 
Kazu 4. Konsellu Demokrátika Revolusionáriu (CDR)
Bain-hira forsa Indonézia sira halo ataka makaas ona iha Dili, Dezembru tinan 1975, populasaun halai runguranga hotu. Populasaun sira ne'ebé nafatin hakarak ukun-rasik-an maibé saida mak ukun-rasik-an/oinsá mak ukun-rasik-an se militár Indonézia sira okupa, oho ho halo funu daudaun ho kilat, aviaun, morteiru, kainaun no bomba hasoru Timor oan sira ne'ebé halai ba subar iha área foho sira. FALINTIL sira kontinua organiza rezisténsia militár kontra okupasaun Indonézia.
 
Governu RDTL I (1975-1978), kria estrutura baze ida hanaran Konsellu Demokrátika Revolusionáriu. Sira define katak revolusaun la'ós de'it kaer kilat funu kontra forsa invazór Soeharto nian maibé mós mobiliza populasaun ba luta kulturál: atu produs ai han, aprende polítika, eskola no produsaun ai moruk, nu'udar projetu kooperativu ba Revolusaun Maubere nian. Nune'e sira nian funu ne'e bele subsisténsia, hodi funu kleur maibé manan. CDR kompostu husi Responsavel Prinsipál ida, membru konsellu ba asuntu saúde, justisa, ekonomia, edukasaun, transportasaun no komunikasaun, asuntu feto no Asuntu Juventude (OPJT). Sira mak ativu halo mobilizasaun populár (ki'ik too boot) servisu iha baze. FALINTIL sira no ajente estadu RDTL sira mós envolve iha servisu hamutuk populasaun iha oras determinadu. Nune'e mak RDTL I hari eskola kuaze 450 iha Baze de Apoiu no produs ai han makaas no produs ai moruk makaas hodi sustenta rezisténsia populár to'o tinan 1978.
 
 
Kazu 5. Inpres Desa Tertinggal (IDT)
 
Tinan 1978 baze de apoiu Governu FRETILIN/RDTL I nian naksobu, hodi populasaun maioria mak rende ba Indonézia sira, okupa uluk postu-no sidade sira iha Timor laran tomak. Populasaun uitoan no lider RDTL/FALINTIL balun kontinua funu gerrilla. Iha Sidade, Governu Indonézia halo daudaun dezenvolvimentu fízika no hari eskola sira iha nivel hotu-hotu. Maibé, iha Indonézia nian laran rasik, povu la moris ho kontente, kiak komesa aumenta no kritika hasoru governu mós aumenta tinan ba tinan.
 
Maizumenus tinan 1994 nune'e matenek na'in sira iha Universidade Gajah Mada liu-liu Profesór ida naran Mubyarto hahú preokupa kona ba prosesu dezenvolvimentu ne'ebé rejime Suharto implementa iha Indonézia. Suharto uza teoria dezenvolvimentu ida hanaran modernizmu ne'ebé fiar katak nasaun hotu iha mundu sei sai husi moris tradisionál (moris aat) ba modernu katak moris iha períodu ida ne'ebé indústria bar-barak hodi klaresimentu ekonomia aas, produs ai han, ropa, aviaun, kareta, rádiu televizaun no buat oi-oin ne'ebé ita ema presiza, hodi bele moris di'ak liu. Nia uza hanoin matenek na'in ida naran Rostov ne'ebé hakerek katak sosiedade sira mundu sei dezenvolve no too ba faze ida ne'ebé nia hanaran: take off (tinggal landas), iha períodu ne'e ai han barak no ema hotu sei la sente hamlaha, nune'e ema hotu sei moris di'ak. Rostov nia teoria mak trickle down effect, katak nasaun sira halo investimentu no hari kompañia privadu sira hodi promove klase médiu sosiedade nian. Bain-hira klase médiu sira ne'e maka'as ona, ninian efeitu sei naturalmente da'et mós ba klase sosiedade seluk mak iha kraik liu. Maibé realidade la'ós nune'e, família sira ne'ebé parte ba eleitu sosiál, eleitu polítika no eleitu ekonomia nasaun nian inklui Suharto nian família sira mak hakiak-an sai riku ba beibeik, no ema ki'ik sira kontinua kiak ba beibeik. Nune'e matenek na'in sira komesa influensia Governu hodi hamosu programa IDT sai nu'udar dalan ida atu promove dezenvolvimentu husi baze nu'udar alternativu ba governasaun husi leten ne'ebé sira konsidera la relevante ona. Governu Indonézia halo alokasaun osan Rp.5-10 millaun ba kada Suku sira ne'ebé konsidera kiak-liu hodi bele kria atividade mikro ekonomia liu husi formasaun grupu baze. Tinan 1995, Timor Leste hanaran Timor Timur mós hahú promove IDT liu husi formasaun ba fasilitador lokál sira no formasaun grupu iha kuaze suku hotu iha Timor laran tomak. Maibé ikus mai laiha rezultadu (mamuk). Povu balun ta'uk uza osan, nune'e sira rai de'it hodi entrega fali kuandu tempu too ona, balun haruka osan ba tiha FALINTIL, no balun forma grupu agrikultór no forma kios, no osan lakon hotu. Tinan 1997, krize ekonomia afeta Indonézia, mosu revolusaun populár iha Indonézia no Timor-Lorosa'e, muda Indonézia ba demokrasia sosiál no Timor-Leste ba referendu no finalmente restaura RDTL tinan 2002.
 
Kasu estudu lima leten ne'e nu'udar esperiénsia organiza komunidade iha istória Timor nian. Modelu organiza komunidade balun, uza podér polítika no militár maka mobiliza povu servisu hamutuk, no modelu seluk mak uza mistura podér polítika no konxiensializaun populár, ezemplu mak kasu RDTL I-Konsellu Demokrátiku Revolusionáriu (CDR) nian iha Baze de Apoiu ne'ebé la'o ho susesu tebes. Importante ba Kdadalak Sulimutuk Institutu no Governu lokál, oinsá la'ós organiza komunidade maibé servisu hamutuk ho sira hodi aprende husi esperiénsia sira ne'e nu'udar referénsia atu transforma situasaun husi dependénsia ba independénsia ekonómika no sosiál, ba futuru ida ne'ebé di'ak liu ba Timor oan tomak.
 
Notas: Artigu badak nee editorial husi publikasaun Livru Pedagojia Ukun Rasik; mata dalan organiza komunidade ne’ebe produs husi Kdadalak Sulimutuk Institutite –KSI iha tinan 2012, artigu republika fali hodi sai refleksaun ba modelu dezenvolvementu Timor nian ohin loron. 
 
Antero Benedito da Silva, PhD
Diretór, Insititutu Estudu Dame no Konflitu (IEDK)
Profesór iha Departamentu Dezenvolvimentu Komunidade,
Fakuldade Siénsia Sosiál,Universidade Nasionál Timor-Lorosa'e (UNTL)
Membru Fundadór Kdadalak Sulimutuk Institute

Related Articles