Opiniaun

Dezenvolve Edukasaun Alternativa ho Kamponezes Rural

Dezenvolve Edukasaun Alternativa ho Kamponezes Rural

“Estamos construir uma nova sociedade que justo, solidário, democrático sem exploração do homen pelo homen”.

Nicolau dos Reis Lobato ‘Tafui’ 1973-1978

“Quando a educação não é libertadora, o sonho do oprimido é ser o opressor”

Paulo Freire, 1921-1997

 

Rezume

Artigu ne’e, hakarak foku hodi esplora hanoin hirak balun kona ba organizasaun Kdadalak Sulimutuk Institute-KSI, nian involvimentu iha serbisu baze hamutuk ho aliadu sira hodi dezenvolve edukasaun alternativa ho kamponezes rurais. Aliadu hirak ne’ebe serbisu hamutuk ne’e maka Uniaun Agrikultor Ermera-UNAER no Institutu ba Estudu Dame no Konflitu, Sosial-IEDKS iha UNTL. Edukasaun Alternativa ne’ebe dezenvolve, partikular mai KSI-halo parte husi programa serbisu nian ne’ebe prinsipal-hanaran Peskiza no Advokasia Popular, nomos integrante ho programa seluk hanaran Transformasaun Komunitariu.  Edukasaun Alternativa ne’ebe dezenvolve maka liu husi estabelese Institutu Ekonomia Fulidaidai-Slulu ne’ebe habadak ho naran IEFS. IEFS nian lokalizasaun iha Gleno munisipiu Ermera no tarjetu prinsipal maka ba kamponezes ne’ebe membru ba organizasaun UNAER no sei inklui mos ho aliadu kamponezes husi fatin seluk. 

Konsiderasaun Inisiais

Antes restaurasaun independensia, KSI ejiste no komesa kedas hala’o serbisu hamutuk ho komunidade liu-liu iha munisipiu Ermera, hahu iha tinan 2000 sa’e mai to’o ohin loron. Maibe, antes ne’e identifika katak kondisaun lubun ne’ebe sai fenomenu jeral iha komunidade, hanesan desde kedas tempu kolonial nian sa’e mai kamponezes lakon direitu asesu ba rai, degradasaun ekolojia, analfabetizasaun no seluk tan. Iha kazu ne’e, hanesan haktuir husi Samuel Penteado Urban ne’ebe hala’o intervista ho Alberto (2015) nu’udar Prezidente movimentu sosial UNAER kona ba kestaun rai iha Ermera, ne’ebe hakerek livru A Educação Popular e a Luta Pela Terra no Timor-Leste, hatete nune’e;

O problema em relação à questão da terra era porque os portugusses ocuparam nossas terras. Com isso nós sentíamos triste em fução de que nossos avós e nossos pais eram trabalhadores, mas não possuíam terras para sobreviver, e os que trabalham nas plantações, não tinham pagamento. Só recebiam comida durante o período da manhã e depois almoço pela tarde. Depois do dia de trabalho, esses agricultores voltavam para suas casas trazendo apenas alimentações para os familiares. Isso foi uma avaliação para que em 1975, se tivesse um conhecimento que é básico, o de apoiar a FRETILIN para libertar a nossa pátria (Urban, 2022, p. 44). 

Nomos, haktuir tan kona ba politika edukasaun iha tempu kolonial nian, ne’ebe halo Povu Timor Oan barak sai atan no kontinua hela ho kondisaun analfabetu nune’e hodi nafatin submete ba ordem dominante husi estadu kolonial portuges nian;

Neste caso, uma política educacional que não esteve voltada para alfabetização da população permite inferir que havia certa indução no sentido de manter timorenses submissos de alguma forma. Em outras palavras pode-se intuir que portugal teria mantido a situação analfabetismo no pais, pois esta condição de subalternidade dos timorenses lhe era favorável (Urban, 2022, p. 23)

Husi situasaun no kondisaun hirak ne’e hotu maka rekere hodi estabelese organizasaun nu’udar meius hodi hala’o serbisu hamutuk ho komunidade ba hala’o dezenvolvimentu hahu husi baze, ne’ebe la’os hein ka depende ba estadu inklui ajensia internasional sira. Haktuir husi (Silva A. B., p. 1) katak tinan 10 restaurasaun RDTL prova ona katak libertasaun sei la mai mesak husi estadu, sei la oferta husi arredores internasional sira no la’os mos distribuisaun lukru husi kompañia privadu sira.

Tan ne’e, KSI hamutuk ho komunidade hala’o atividade oi-oin iha baze liu husi programa transformasaun konflitu no sosial  inklui advokasia popular. Métodu ba serbisu hamutuk ho komunidade, haktuir husi (Silva A. B., p. 1) katak adopta referensia oi-oin hanesan Action Research/Key Persons Approach, Konsientizasaun (Paulo Freire), Filozofia Lao Tsu husi China, Participatory Rural Apprasail (Robert Chambers) no seluk tan. Nune’e, KSI hanesan instituisaun ida ne’ebe vale iha kultura aprende nian, durante ne’e deskobre mos buat foun barak husi komunidade, ne’ebe presiza maka sistematiza esperensia nu’udar organizasaun no individu ne’ebe membru ba organizasaun, hodi bele reflete no dezenvolve hamutuk ho komunidade nian matenek ba bebeik, kona ba oinsa maka Timor Oan sira, liu-liu komunidade baze nu’udar parte integrante ba komunidade bo’ot-Repúblika Demokrátika Timor-Leste, nune’e bele halakon dependensia no hodi hakat ba ukun rasik a’an lolo’os iha aspeitu hotu. 

Dalan Ba Dezenvolve Edukasaun iha Postu Restaurasaun

Durante ne’e, identifika katak liu tiha dekade ida ho balun ona husi restaurasaun independensia, sosiedade kontinua domina ho nian produsaun narativa ida katak edukasaun nu’udar setor importante ba dezenvolvimentu, ne’ebe baze ba iha Konstituisaun RTDL artigu 59 koalia kona ba Edukasaun no Kultura, hakerek iha alinea 1, hatete nune’e; “Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mos hari’i sistema ensinu baziku universal, obrigatoriu no wainhira bele saugati tuir lei haruka”. Maske nune’e, realidade hatudu kontraditoriu ida, ne’ebe ema riku no klase mediu maka bele asesu ba edukasaun ho meius kualidade maibe klase ki’ik-traballador no kamponez sira la bele asesu edukasaun ida ho meius kualidade, igual no gratuita.

Ho nune’e, observa katak edukasaun ne’ebe ejiste ne’e, iha de’it nian funsaun ne’ebe produz ema sai individualistiku maioria iha sosiedade ne’ebe kontinua reproduz hikas sistema dominante ida (Maman, 2021, p. 6). Sistema dominante ne’e maka saida? Sistema ne’e maka kapitalizmu neoliberal- atu ita komprende sistema ida ne’e, ita ba hare no identifika nian karakteristika prinsipal sira, konforme haktuir husi (Ximenes, 2022) hanesan tuir mai ne’e;

Kapitalizmu neoliberal ne’e konstitui husi karater prinsipal 5 maka hanesan tuir mai ne’e; 1) Privatizasaunkatak politika estadu hodi husik setor servisu ka area intervensaun estadu ba setor privadu mak kontrola no hala’o; 2) Komersializasaun katak transforma dominiu ka sasan hotu ba nesesidade ka lojiku merkadu. Ex: Dehan gratuita, maibe eskola privadu barak mak ejiste no selu karun teb-tebes; 3) Deregularizasaun katak hases kontrolu no intervensaun estadu, no husik ba merkadu mak auto-regula; 4) Austeridade katak redus gastus publiku no disiplina fiskal; no 5) Estratejia Klase hodi destroi traballador, toos nain no koletividade.

Nune’e, hanesan komentariu ba observasaun Ximenes nian iha leten, nota katak karateristika kapitalizmu neoliberal ne’ebe identifikadu dau-udaun sai parte integrante iha sistema edukasaun dominante iha sosiedade Timor-Leste nian rasik. Ne’e hotu akontese, tan loke dalan iha planu estratejia dezenvolvimentu nasional nian ne’ebe habadak PEDN 2011-2030. Iha ne’e estadu funsiona hodi fornese kondisaun nesesaria ba espansaun kapital nian. Klean liu sita husi (Savio, 2019, p. 7) kona ba Oitavo Governo nian forma politika OJE, iha pájina 4 livru primeiru kona ba panorama orsamental nian, hatete nune;

“Investimentu públiku ne’ebe hahu ona husi 2007-2016... ida ne’e ho objetivu atu fornese kondisaun nesesaria ba dezenvolvimentu sustentavel tempu naruk ne’ebe lidera husi setor privadu”

Ho nune’e, observa katak estadu kria kondisaun nesesaria duni ba akumulasaun kapital no sinte katak mosu krize objetiva ne’ebe kualitativa iha sosiedade nian le’et, ne’ebe liu-liu hases liu tan edukasaun ida kualidade ba kamponezes no traballador klase ki’ik sira, nune’e hodi produz direitu kamponezes nian ne’ebe falsu no haburas moris ne’ebe diskriminativu iha sosiedade.

Edukasaun Alternativa Ho Kamponezes Rural

Edukasaun alternativa ho Kamponezes Rural ne’ebe estabelese maka hanaran Institutu Ekonomia Fulidaidai-Slulu ne’ebe habadak ba IEFS. Eskola IEFS ne’e, estabeleses iha tinan 2014, ne’ebe oferese gratuitamente ba membru UNAER husi baze 28.  Durante eskola , estudante sira aprende ho modelu oin rua, hanesan tuir mai ne’e; Primeiru, Sexta no Sabadu-iha aprende ho modelu sirkular katak hotu-hotu mai konsentra hamutuk mak aprende konseptu ruma no liga ho realiadade konkretu iha baze; Segundu, Domingo to’o Kinta- estudante sira organiza serbisu hirak iha baze no hodi dezenvolve siensia  liu husi kuiñesimentu organiku sira nomos identifika lakuna sira ba implementasaun siensia nian.

Kurikulu no ka materia hirak ne’ebe hanorin iha IEFS ne’e dezenvolve bazeia ba esperensia pratika no luta kamponezes nian, ne’ebe ho prespetiva nu’udar kriasaun ba autonomia no sujeitu ba kontra-hejemonia. Sita husi (Urban, 2022, p. 83)kurikulu ne’e buka dezenvolve ho tematika oi-oin ne’ebe bazeia ba kontekstu luta no realidade UNAER nian, ne’ebe aponta iha kuadru hanesan tuir mai ne’e;

Semester 1

Semester 2

Semester 3

Semester 4

Diversifikasaun Agrikultura

Edukasaun Ambiental no Florestal

Agrikultura Integradu

Pedagojia da Terra Maubere

Hakerek Diariu

Politika RDTL

Pedagojia Ukun Rasik A’an

Adubasaun Organika

Edukasaun Popular

Ekonomia Fulidaidai-Slulu

Kultura Popular

Reforma Agraria

Husi dezenvolvimentu kurikular ne’ebe iha observa katak ne’e maka nu’udar forma ba hahu edukasaun alternativa ho kamponezes rural. Iha Universidade estatal no privadu lubun ne’ebe ejiste, materia hotu lori ba aprende siensia ne’ebe dezenvolvimentu iha europa, indonesia no fatin seluk nian, nune’e sai kauza ba hases valor ensinu nian ho komunidade lokal ne’ebe estudante sira pertense no ka moris hamutuk. Ne’e hotu, hanesan hejemonia iha sosiedade hodi forma klase dominante. Sita husi (Jesus, 1989, p. 18) kona ba hejemonia, hatete hanesan tuir mai ne’e:

A hegemonia, se é capacidade de direção de cultura ou ideológica de uma classe sobre o conjunto da sociedade, é também uma relação de domonição entre dirigentes e dirigidos, responsável de formação de um grupo orgânico e coeso em torno de princípios e necessidades defendidos pela classe dominante.

Nune’e, komentariu ba konseptu hejemonia ne’ebe oferese ona definisaun iha leten, katak prosesu edukasaun ida ne’ebe hala’o hodi produz de’it ema nian kapasidade ne’ebe dirije ba kultura ka ideoljia ida hodi defende klase dominante ida iha sosiedade.

Tan ne’e, modelu edukasaun alternativa ne’ebe introduz nu’udar meiu ba kontra-hejemonia ne’e rasik.  Sita husi (Barbara, 2022, p. 6) kona modelu edukasaun alternativa liu husi hala’o pedagojia kritika iha baze maka hanesan tuir mai ne’e; Edukasaun radikal iha baze ho nian aprosimasaun hirak hanesan; Hari’i baze komunidade konsiente ba korente opresaun sira; Hamosu dialogu kritiku no pratika progresivu sira; no Asaun hasoru injustisa sosial, hari’i uniaun inklui forsa politika iha baze.

Baze ba edukasaun radikal no aprosimasaun hirak ne’e; lori ba justifikasaun iha IEFS ho nian pratika sira iha baze, hanesan hala’o atividade hirak hanesan estabeleses bibeiru komunitariu hodi rehabilita rai no ai laran ne’ebe hahu mohu, dezenvolve agrikultura integradu ho modelu agro ekolojiku, kria konservasaun no kanalizasaun be’e mos, estabelese koperativa baze nu’udar forsa politika-ekonomia iha baze, prmove fair trade ka merkadu justu liu husi exporta kafe ba komunidade konsumidor iha Japaun. Hirak ne’e hotu, konsidera hanesan projetu komunitariu ne’ebe estudante sira mak organiza direita hamutuk ho komunidade sira iha baze, liu-liu baze UNAER nian iha Sakoko suco Ponilala.

Nota Ikus

Husi pratika hirak ne’ebe estudante hamutuk ho komunidade sira organiza iha baze, ne’e maka refleta konseitu edukasaun alternativu. Tan edukasaun babain ala burguzia sira nian produz ema hodi ba buka serbisu iha kantor sira nomos potensia ba buka serbisu iha rai liur, maibe IEFS iha nian produsaun ne’ebe mai ho filozofia ida katak “Aprende, Pratika no Transforma” nune’e ho intensaun klean hodi lori hikas rekursu fila ba baze.  Ne’ebe lori ba reflesaun klean katak edukasaun burgezia nian produsaun babain lori ba dezarma komunidade lokal ka produz ema hotu nian konsentrasaun mai iha kapital no migrasaun ba estranjeiru.

 

Flavio M. Martins "Malikay" 

Departamentu Advokasia no Peskiza 

 

Referencias

Barbara. (2022, Maiu 10). Pedagojia Kritika, p. 6.

Jesus, A. T. (1989). Educação e Hegemonia. São Paulo: Campinas.

Maman, P. (2021). Funsaun Edukasaun Ba Reprodusaun Sistema. Buletin Resureisaun, p. 6.

Savio, Y. M. (2019). Lójika Kultura. Dili: Rede ba Estudu Sosial no Umanidade-Movimentun Leitura ba Transformasaun Sosial.

Silva, A. B. (2012). Pedagojia Ukun Rasik A'an. Dili: Kdadalak Sulimutuk Institute.

Urban, S. P. (2022). A Educação Popular e a Luta Pela Terra no Timor-Leste. Brasil: Grupo Átomo e Alínea.

Ximenes, F. A. (2022, Junho 5). Edukasaun iha Era Neoliberal Kapitalismu, pp. 1-5.

 

 

 

Konflitu Agraria Kontinua Buras Iha Timor-Leste

 

KDADALAK: Desde Timor-Leste hetan “Ukun Rasik An” no restaura ninia independensia iha loron 20 Maiu 2002, disputa rai, kriminaliza to’os na’in, monopoliu rai no konflitu agraria hirak seluk to’o ohin loron kontinua akontese no seidauk hetan ninia solusaun. 

Maski ukun governasaun troka malu ba dawalu ona, nune’e mós iha ukun Governu Anterior konsege produs ona lei rai ne’ebé hanaran, “Rejime Especial Definisaun Titularidades Bens Imovel no Lei Espropriasaun Tanba Utilidade Publiku.” Maibé, lei hirak ne’e la konsege fó solusaun ba konflitu agraria iha Timor-Leste, tanba ukun nain sira la seriu iha ninia implementasaun, ne’e duni desizaun politika barak hamosu injustisa no ikus mai halo povu balun tenke lakon direitu ba rai no propriedade. 

KSI Defende Pratika Agrikultura Familiar hodi hametin soberania ai-han iha Timor-Leste

Organizasaun Kdadalak Sulimuk Institute (KSI) mai ho pensamentu hodi defende agrikultura sustentavel bazeia ba kultura lokal no konhesimentu lokal mak beiala sira husik hela husi gerasaun ba gerasaun, antes kolonializmu no invazor sira nia prezensa iha Timor Leste.

Ho esperensia ne’ebe KSI iha, konsege infleunsia agrikultor sira hodi implementa no promove modelu husi boa pratika sistema agrikultura familiar ho baze kuidadu ba ambiente, konsege revitaliza fila fali karakter agrikultor ne’ebe influensiadu ho sistema agrikultura agrotoxiku ne’ebe introdus husi invazor sira, maske ho skala ki’ik.

Pratika diak sira mak KSI fo asistensia ba agrikultor sira iha municipio Ermera, Same, Liquica, Suai,Ainaro bazeandu ba area sira mak membrus sira servisu ba, pratika diak tolu(3) ne’ebe KSI introdus iha komunidade mak hanensan, Primeiru Sensibilzasaun agrikultor sobre agrikultura familia no agroekolojiku ho prinsipiu, konseitu no metodolojia hodi halo planeamentu produsaun nian ba hahan ne’ebe ho kualidade a’as no organiku, ida ne’e be mantein nafatin produtividade rai nian, hodi respeita natureza, nune habarak liu tan diversidade produtu atu familia bele konsumu no ba merkadu lokal, pratika ida ne’e tulun agrikultor familiar liu husi maksimiza utilizasaun spasu rai ne’ebe iha hodi kuda produtu ortikultura, aihan, aifuan, aihoris ne’ebe bele konserva be no protégé Rai.

KSI Defende Pratika Agrikultura Familiar hodi hametin soberania ai-han iha Timor-Leste

Organizasaun Kdadalak Sulimuk Institute (KSI) mai ho pensamentu hodi defende agrikultura sustentavel bazeia ba kultura lokal no konhesimentu lokal mak beiala sira husik hela husi gerasaun ba gerasaun, antes kolonializmu no invazor sira nia prezensa iha Timor Leste.

Ho esperensia ne’ebe KSI iha, konsege infleunsia agrikultor sira hodi implementa no promove modelu husi boa pratika sistema agrikultura familiar ho baze kuidadu ba ambiente, konsege revitaliza fila fali karakter agrikultor ne’ebe influensiadu ho sistema agrikultura agrotoxiku ne’ebe introdus husi invazor sira, maske ho skala ki’ik.

Pratika diak sira mak KSI fo asistensia ba agrikultor sira iha municipio Ermera, Same, Liquica, Suai,Ainaro bazeandu ba area sira mak membrus sira servisu ba, pratika diak tolu(3) ne’ebe KSI introdus iha komunidade mak hanensan, Primeiru Sensibilzasaun agrikultor sobre agrikultura familia no agroekolojiku ho prinsipiu, konseitu no metodolojia hodi halo planeamentu produsaun nian ba hahan ne’ebe ho kualidade a’as no organiku, ida ne’e be mantein nafatin produtividade rai nian, hodi respeita natureza, nune habarak liu tan diversidade produtu atu familia bele konsumu no ba merkadu lokal, pratika ida ne’e tulun agrikultor familiar liu husi maksimiza utilizasaun spasu rai ne’ebe iha hodi kuda produtu ortikultura, aihan, aifuan, aihoris ne’ebe bele konserva be no protégé Rai.

PN la iha seriedade diskuti lei rejimi titulares soin imoveis

Disputa rai iha Timor Leste laos buat foun, disputa ne’e akontese nudar konsekuensia husi hahalok kolonializmu Portugal no rejimi invazor Indonesia nia prezenca iha Timor Leste, ikus mai Estadu Timor Leste hakarak ka lakohi tenki assume responsabilidade. Loron ba loron disputa rai no hela fatin (uma) entre komunidade ho komunidade, komunidade ho emprezariu, komunidade ho Estadu aumenta inklui despezu administrativu ou eviksaun akontese iha Kapital Dili no municipio sira. Fenomena ida ne’e akontese tamba seidauk iha lei atu regula konaba titularidade soin imoveis, maske ita iha ona lei no 1/2003 no kodigu sivil maibe nafatin seidauk suficiente atu rejolve problema titlu soin imoveis.