KDADALAK: Durante loron rua (2), hahú husi 22-23 Marsu 2023, organizasaun Kdadalak Sulimutuk Institute (KSI) hala’o enkontru ho estrutura Suku Fatubolu, Postu Administrativu Ermera, Munisipiu Ermera hodi realiza Planu Asaun Komunidade (PAK) no estabelese estrutura SDMC.
Objetivu husi atividade ne’e, atu hala’o planu asaun suku hodi hatan ba risku dezastre, nune’e mós evalua no buka hatene efetividade servisu DDMC no SDMC nian, karik estrutura ne’e mak ladun ativu, entaun presiza reativa fila-fali.
Aliende ne’e, fahe informasaun ba komunidade sira kona ba risku dezastre nomós oinsá atu hakbit komunidade sira nia koñesimentu hodi bele halo jestaun ba perigu dezastre ne’ebé sira enfranta iha sira nia fatin.
Iha enkontru ba loron dahuluk nian, partisipante hamutuk ho ekipa servisu KSI halo Planu Asaun Komunidade hodi identifika problema ne’ebé akontese iha suku Fatubolu, buka identifika rekursu suku no identifika atividade sira ne’ebé prioridade atu hala’o iha tempu badak.
Tipu atividade ne’ebé identifika ona iha Planu Asaun Komunidade mak hanesan, hala’o sosializasaun kona ba dazastre hodi nune’e komunidade sira bele iha konsiensia oinsá atu redus risku dezastre, benefisariu komunidade husi aldeia haat (4) no akompaña husi estrutura KJDS.
Formasaun kona ba DRR-CBDRM ne’ebé ho objetivu atu kapasita estrutura KJDS no sei partisipa husi ema na’in 22. Hamutuk ho estrutura KJDS hodi estabelse Sentru Viveiros hodi produs aioan mak hanesan (Ai Borasa, Bua, Ai-Hali, Au, Ai Kakeu, Ai Samtuku, Ai Lantoru, Ai Mahoni, Ai Gamiliña, Rambutan, Sabraka/Tanjeriña), ne’ebé sei partisipa husi ema na’in 22.
Atividade seluk mak hanesan, Konservasaun Be’e no Rai, hodi nune’e bele proteje nafatin be’e matan sira ne’ebe eziste iha Suku no Aldeia, inklui proteje rai atu ema labele sunu rai arbiru. Partisipante ne’ebé sei hola parte iha atividade konservaaun be’e no rai maizu menus hamutuk uma kain 45.
Ikus liu mak implementa Tara Bandu, ne’ebé ho objetivu atu redus mal-gastus, prevene ema labele sunu rai no tesi ai arbiru, labele hamosu problema entre joven ka konflitu sosial. Atividade ne’e sei partisipa husi komunidade iha Suku Fatubolu tomak.
Hafoin realiza Planu Asaun Komunidade (PAK), iha loron daruak, ekipa servisu KSI hamutuk ho partisipante sira kontinua estabelese estrutura SDMC Suku Fatubolu ne’ebé kompostu husi Koordenador, Adelino S, Konselleiru, António dos Santos Barreto, Alberto da Conceição no Felizberto dos Santos, Sekretariu Cosme Israel M. (PAAS), Seksaun Preparasaun no Formasaun, Brigida A. Martins, Joanico Soares, Joni dos Santos Cruz, no Agusta de Jesus, Seksaun Responsavel Emerjensia no Salvasaun, Miguel Ximenes, Januario B. Soares, Rozita da Costa Gomes, Domingos Babo no Juvito da C. Soares, Seksaun Informasaun Levantamentu Dadus, Adelina S. dos Santos, Natalino M. Martins, Apolinario G. Madeira no Joaquina dos Reis, Seksaun Seguransa Prevensaun no Protesaun, Lourenço D. Soares, Moniz R. T. de Jesus, Oraçio S. da Cruz, 5 no Julino D. S. Borges.
Nu’udar fasilitador, Pedro Brito Fernandes iha ninia intervensaun hateten, durante servisu ho komunidade sira iha area rural, KSI identifika mós problema balun ne’ebé afeitas tebes ba komunidade nia moris, liu-liu mudansa iklimatika ne’ebé sai ameasa bo’ot ba vida komunidade vulneravel iha tempu agora no futuru oin mai.
Ne’e duni, liu husi atividade ida ne’e bele haforsa knar estrutura SDMC hodi halo jestaun ba risku dezastre ne’ebé komunidade sira enfrenta. Pedro haktuir, esforsu lubuk ida mak KSI hala’o ona hodi kontribui ba redus risku dezastre, liu husi implementa atividade Tara Bandu, forma ekipa konsellu dezastre suku iha area ne’ebé KSI hala’o intervensaun.
Aliende ne’e, fasilita treinamentu ba redusaun risku dezastre liu husi uza meus jestaun rekursu naturais, nune’e bele aprosima ba konsevasaun natureza hodi nune’e bele hamenus impaktu dezastre.
Rejultadu ne’ebé sei atinje husi atividade ida ne’e mak hanesan, iha ona planu asaun komunidade ba redusaun risku dezastre iha suku Fatubolu no estrutura servisu DDMC no SDMC iha suku ativu fali ona. Total pertisipante ne’ebé prezensa iha atividade ne’e hamutuk ema na’in 28, ne’ebé kompostu husi feto 6 no mane 22. Atividade ne’e realiza tanba hetan apoiu fundus husi organizasaun parseiro Oxfam-Timor Leste. (**)