KDADALAK: Kuaze dekada rua ona dezenvolvimentu setór agrikultura iha Timor-Leste nafatin laiha mudansa, fenómena injustisa ba setór agrikultura kontinua akontese hahú husi governasaun inisiu (primeiru governu) to’o agora governu ida agora. Realidade ne’e ita bele nota husi politika governu nian liu husi aprovasaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE) iha kada tinan, tanba orsamentu ne’ebé aloka ba setór agrikultura ki’ik liu kompara ho orsamentu ne’ebé aloka ba setór hirak seluk.
Hanesan nasaun ne’ebé ho populasaun maioria agrikultór, tuir loloos governu presiza investe makas iha setór agrikultura, inklui setór produtivu hirak seluk ne’ebé ligasaun ho agrikultura maka hanesan, setór floresta, pekuaria no peskas. Aliende ne’e, governu mós presiza defini ona politika nasional ida hodi dezenvolve rasik sistema agrikultura bazeia ba situasaun, kultura, ambiente no nesesidade povu hodi nune’e bele atinje metas ida ne’ebé dehan, liberta povu husi ki’ak, mukit, malnultrisaun no garante moris ida ne’ebé prosperiedade no sustentabilidade.
Diretor organizasaun Kdadalak Sulimutu Institute (KSI), Jenito Santana iha ninia intervista ba media nasional balun hateten, dezenvolvimentu setor agrikultura kontinua laiha mudansa no sei hasoru problema bo’ot iha nivel produsaun, tanba realidade hatudu governu kontinua halo importasaun aihan husi rai liur, liu-liu fos.
Situasaun hirak ne’e hotu hatudu katak ita nia dezenvolvimentu setor agrikultura iha nivel produsaun to’o ohin loron seidauk bele hatan ba iha nesesidade rai laran no governu rasik ladun tau importansia ba asuntu ida ne’e.
Politikamente governu dehan fó perioridade ba setor agrikultura, maibé to’o ohin loron ita la hare sira tau orsamentu ne’ebé naton hodi dezenvolve setor agrikultura, tanba hahú husi tinan 2002 to’o agora orsamentu ba seitor agrikultura kontinua ki’ik, entaun ida ne’e sei hamosu problema ba setor agrikultura iha futuru.
Klaru katak, setor agrikultura iha Timor-Leste oras ne’e dadauk enfrenta hela problema barak, aliende infraestrutura, Timor-Leste hasoru hela mudansa klimátika ne’ebé afeita tebes ba produsaun. Problema seluk maka ema ho idade produtivu atu involve iha servisu agrikultura nian hahú menus ba bebeik, rejultadu peskiza husi KSI hatudu katak ema ne’ebé agora dadauk hala’o servisu agrikultura kuaze ema sira ne’ebé ho idade hahú husi 50 ba leten.
Timor-Leste presiza hamosu polítika ka programa popular ne’ebé fó duni benefisiu ba povu agrikultor sira, la’os mai ho projetu hela de’it. Governu tenke hahú ona ho asaun ruma hodi halo investimentu ba setor agrikultura, nune’e bele halo produsaun ho kuantidade bo’ot.
Klaru katak, iha ukun governasaun hirak liu ba konsege fasilita ona agrikultór sira liu husi fahe traktor, fini, pestesida, fila rai gratuita no hala’o konstrusaun ba irigasaun tanba ho hanoin ida hakarak atu hasa’e produsaun iha rai laran. Maibé, bainhira governu kontinua fó atensaun ba problema agrikultura no la defini politika ida ne’ebé klaru tuir politika ne’ebé hatur ona iha Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030, dala ruma ita sei la atinze mehi ne’ebé dehan katak, iha tinan 2030 povu hotu sei moris iha prosperidade.
Aliende ne’e governu mós tenke hanoin ona, oinsá bele produs lei ida hodi proteze area (red-rai) hirak ne’ebé potensia ba dezenvolvimentu agrikultura, tanba ko’alia kona ba agrikultura konserteza ita presiza rai hodi halo produsaun, nune’e bele atinze politika soberania ai-han iha Timor-Leste.
Konserteza kestaun ne’e sai preokupasaun ba ema hotu, liu-liu Ministériu Agrikultor Peskas (MAP), ne’e duni tenke buka identifika ninia kauza tanba setor agrikultura nu’udar aliserse ekonomia Timor-Leste iha futuru. Governu tenke tau ona prioridade hodi dezenvolve setor agrikultura hahú kedas husi agora, nune’e bele garantia ekonomia nasaun ne’ebé forte, se la’e Timor-Leste kontinua dependente ba rendimentu fundus petroliu no hetok at liu tan Timor-Leste sai fali nasaun ne’ebé dependente ba importasaun, hanesan fós ne’ebé agora daudauk ita importa husi nasaun Vietnam no Thailandia.
Ministériu Agrikultura tenke defini ona politika ida ne’ebé klaru tuir situasaun sosiu ekonomiku no kultura Timor Leste nian hodi bele garantia produsaun doméstika liu husi hasa’e produsaun agrikultura iha rai laran. Konseitu soberania ai-han no agrikultura sustentável maka sai hanesan konseitu alternativa ne’ebé besik liu ba povu no presiza opta iha futuru. Bainhira Governu konsege dezenvolve setór renovavel hanesan agrikultura no peska, signifika ita bele hasa’e rendimentu doméstika nomós produsaun agríkola nian bele aumenta.
Sr. Helder da Costa iha ninia hakerek ida ho títulu “The evolution of agriculture in East Timor” temi mós kona ba produsaun fós iha Timor-Leste. Husi tinan 1991 to’o 1998 produsaun fos maizumenus tonelada 30,000 – tonelada 37,000 kada tinan, produsaun tu’un iha tinan 1999 no 2000, mais sae fali to’o tonelada 30,000 iha tinan 2001. Nune’e produsaun fós iha rai laran + fos importasaun iha tempu indonesia ne’ebé disponivel iha rai Timor hahú husi tinan 1991 to’o 1998 maka hanesan, husi tinan 1999 hahú ho tonelada 60,000 no aumenta ate tonelada 75,000. Iha tinan 1999, poténsia konsumu fós maizumenus tonelada 59,000 no sae uitoan iha tinan 2000 mak tonelada 61,000.
Fós produsaun rai laran + fós importasaun hahú iha tinan 1999 maizemenus tonelada 22,00, no numeru ne’e sae makas to’o tinan 2001, fós ne’ebé disponivel iha rai Timor hamutuk tonelada 80,000 (versaun un border control).
Atu responde problema agrikultura iha Timor-Leste mosu perspetiva balun katak, polítika soberania ai-han no agrikultura sustentavel maka sai hanesan alternativu, tanba ho konseitu ida ne’e bele hametin plataforma soberania ai-han ne’ebé forte liu tan.
Bazeia ba konseitu ida ne’e, rai ida-idak tenke dezenvolve no proteje agrikultura sustentavel hodi garantia direitu ema hotu asesu ba hahán, proteje meiu ambiente no proteje an husi hahán ho folin ki’ik, nune’e bele sustenta sira nia agrikultura hodi hala’o kna’ar depende rai ida-idak ho ninia tradisaun kultura. Atu hametin servisu agrikultura sustentavel agroekolojia presiza dezenvolve matenek lokál no skill lokál sira. Dezenvolve matenek lokál ka tradisionál nu’udar esperiénsia ne’ebé agrikultura sira iha liu husi pratika diversifikasaun agrikultura. Progresu dezenvolvimentu agrikultura iha Timor-Leste bainhira atu la’o di’ak tuir vizaun no objetivu ne’ebé pozitivu presiza tebes defende nafatin setór agrikultura.
Problema ne’ebé durante ne’e agrikultór sira iha Timor-Leste hasoru maka hanesan, bee, mudansa klimátika, estrutura rai, mentalidade servisu, susar atu asesu ba merkadu tanba folin husi sira nia produtu uitoan liu no sira hasoru food dumping (hahán folin ki’ik) husi produtu importasaun.
Relasiona ho problema hirak ne’e, Kdadalak Sulimutuk Institute ho nia aliadu sira kontinua husu ba parte governu, liu-liu Ministériu Agrikultura Peskas atu reforsa no monitoriza nafatin servisu agrikultura iha Timor-Leste, hodi nune’e labele fó impaktu ba povu agrikultór sira no presiza halo prosesamentu agrikultura hodi defende dezenvolvimentu ne’ebé pozitivu, tanba nu’udar nasaun soberania ida tenke hanoin atu dezenvolve rasik ninia sistema agrikultura. (**)